Dow Jones oslabio je 176 bodova ili 0,54 posto, na 32.813 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,75 posto, na 4.101 bod, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 11.994 boda.

Nakon višetjednog pada, prošloga su tjedna ti indeksi skočili više od 6 posto, što je potaknulo nadu ulagačima da se tržište počinje oporavljati.

Međutim, u posljednja dva dana cijene dionica su ponovno pale.

Ulagače jučer nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o rastu industrijske aktivnosti u SAD-u u svibnju, premda je to ublažilo strahovanja od recesije.

Podaci su, također, pokazali da je zapošljavanje i dalje na visokoj razini, premda je broj novootvorenih radnih mjesta u travnju pao u odnosu na prethodni mjesec.

U petak će biti objavljeni službeni podaci o zapošljavanju u svibnju, a očekuje se da će broj novih radnih mjesta porasti za otprilike 330.000.

A to znači da bi daljnji rast zaposlenosti i plaća mogao podržati inflacijske pritiske.

To, pak, znači da će američka središnja banka ostati pri agresivnom zaoštravanju monetarne politike.

Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je jučer da očekuje povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova na idućih nekoliko sjednica Feda jer bi u borbi s visokom inflacijom kamate trebale što prije dosegnuti 2,5 posto.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Do kraja godine ključne kamate mogle bi se kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na tržištu.

A to će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, na što upućuje većina posljednjih makroekonomskih pokazatelja.

Analitičari kažu da i u idućem razdoblju očekuju nestabilno trgovanje sve dok se inflacija ne spusti na razine koje bi jamčile da bi Fed mogao okončati ciklus zaoštravanja monetarne politike.

Osim povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.

Zbog toga je od početka godine S&P 500 indeks pao gotovo 14 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,98 posto, na 7.532 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,33 posto, na 14.340 bodova, a pariški CAC 0,77 posto, na 6.418 bodova.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok se rast globalnog gospodarstva usporava, a središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu otprilike 1 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,15 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1 i 1,4 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,1 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, drugi dan zaredom