Od ukupno 295,6 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine 12,74 posto ili 37,6 milijardi kuna odnosi se na tzv. loše kredite, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB)
Ti podaci pokazuju da veći problem kod serivisiranja bankovnih kredita imaju poduzeća kod kojih je udio loših u ukupnim kreditima krajem ožujka ove godine bio čak 20,8 posto, dok je kod stanovništva taj udio puno manji i iznosi 8,74 posto.
Udio loših odnosno djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima u odnosu na kraj 2011. porastao je za 0,31 postotni bod, sa 12,43 posto krajem 2011. na 12,74 posto krajem ožujka ove godine, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.
Usporedba s krajem ožujka prošle godine pokazuje zamjetniji rast, za gotovo 1,3 postotna boda, s obzirom da je udio loših kredita krajem ožujka 2011. bio 11,46 posto.
Podaci po sektorima pokazuju da najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je i nadalje upitna naplata svake pete kune kredita - od ukupno 124,7 milijardi kuna kredita poduzećima, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 20,80 posto, ili 25,9 milijardi kuna.
Kod trgovačkih društava zamijetan je i najveći porast udjela tzv. loših kredita, u odnosu na kraj prošle godine za gotovo 0,7 postotnih bodova, a u odnosu na kraj ožujka prošle godine, za gotovo dva postotna boda. Naime, krajem prošle godine udio loših kredita kod trgovačkih je društava bio 20,13 posto, a krajem ožujka 2011. taj je udio bio 18,87 posto.
Ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka ove godine iznosili su 127,6 milijardi kuna, od čega je 'loših' kredita nešto više od 11,1 milijardi kuna, što je udio od 8,74 posto.
Po podacima središnje banke, ukupni krediti stanovništvu stagnirali su tijekom prvog tromjesečja ove godine, odnosno smanjeni su za oko 450 milijuna kuna, ali je iznos 'loših' porastao za oko 120 milijuna kuna, pa je i njihov udio porastao sa 8,61 posto krajem prošle godine na 8,74 posto krajem ožujka ove godine.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem ožujka ti su krediti iznosili 59,4 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,31 posto, što je iznos od 3,15 milijardi kuna.
Po iznosu kod stanovništva slijede ostali krediti s iznosom od 56,8 milijardi kuna krajem ožujka, a kod tih kredita udio loših je 12,28 posto, ili gotovo 7 milijardi kuna.
Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 21,36 posto ili 684,4 milijuna kuna.
Udio nenaplativih autokredita kod stanovništva je 4,07 posto, a 4,09 posto je udio 'loših' kredita po kreditnim karticama.
Podaci središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima pokazuju da je udio loših kredita kod ostalih sektora 4,94 posto, odnosno da je od ukupno 10,3 milijarde kuna kredita tog sektora u skupini djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih 508,7 milijuna kuna.
Najurednije svoje kredite plaćaju državne jedinice, od ukupno 33 milijarde kuna kredita državnim jedinicama krajem ožujka udio loših kredita je 0,18 posto. To je smanjenje i u odnosu na kraj prošle godine (kada je udio bio 0,31 posto) i na godišnjoj razini (krajem ožujka 2011. udio je bio 0,22 posto).
