Govoreći o temeljima EBRD-ove politike u Hrvatskoj u godini koja dolazi, Jelušić Kašić je na predstavljanju EBRD-ova godišnjeg tranzicijskog izvješća kazala kako nije dovoljno učinjeno na iskorištavanju ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU kako bi se pospješila tranzicija.

'U tom području nije puno učinjeno i brutalno iskreno rečeno, taj je napredak gotovo patetičan', rekla je ona.

Kako bi se to promijenilo, institucije moraju bolje pripremati projekte, kao što je to primjerice projekt razvoja Luke Ploče, smatra čelnica EBRD-a u Hrvatskoj.

Predstavljajući Tranzicijsko izvješće za 2014. godinu, zamjenik direktora za strategiju i politiku dijaloga EBRD-a Peter Sanfey izjavio je da je privatni gospodarski sektor sredina od koje se očekuju inovacije, a država treba učiniti sve kako bi osigurala povoljan ambijent za njihovo poticanje.

Tranzicijsko izvješće za 2014. godinu ključna je ekonomska publikacija EBRD-a, koja ove godine razmatra inovacije koje u svom poslovanju uvode pojedine kompanije s područja tranzicijske regije. Predstavljeno je u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Izvješće pokazuje kako inovacije mogu unaprijediti produktivnost kompanija, ojačati gospodarski rast i tranziciju obogatiti novom energijom. Izvješće također analizira kako i koliko kompanije ulažu u istraživanja i razvoj te daje nove uvide u važnost menadžerskog pristupa za jačanje produktivnosti kompanije.

Sanfey smatra kako u Hrvatskoj ima mnogo dobrih primjera inovativnog poslovanja, uključujući i projekte koje podržava EBRD, no naglašava da bi, kao i u cijeloj regiji, i hrvatska Vlada mogla znatnije doprinijeti u stvaranju okruženja poticajnog za inovacije i za ulaganja. Kao dobre primjere inovacija u proizvode, poslovne procese i usluge u Hrvatskoj istaknuo je Atlantic Multipower, ABS iz Siska i Data Centar iz Jastrebarskog.

Istraživanje EBRD-a pokazalo je da su najveće prepreke za razvoj inovacija u gospodarstvu u Hrvatskoj nelojalna konkurencija sa sivom ekonomijom, prečeste izmjene poreznih propisa i otežan pristup financiranju, kaže Sanfey.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras rekao je da EBRD-ovo izvješće može pomoći Vladi u podešavanju poticajnih politika za inovacije. Ističe kako je Vlada prekinula višegodišnju praksu poticanja velikog broja poduzetnika malim iznosima i odlučila poticati manji broj najkvalitetnijih, čiji proizvodi imaju visoku dodanu vrijednost.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić podsjetio je na rezultate HUP Skora koji mjeri provedbu ekonomskih politika, odnosno potrebnih reformi te ukazuje na poziciju Hrvatske u odnosu na 11 novih članica Europske unije. Najlošije ocijenjena područja u Hrvatskoj su produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, pravosuđe i tržište rada, podsjeća Majetić.

Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Jelušić Kašić kaže kako treba ustrajati na dijalogu između privatnog i javnog sektora kako bi se stvorilo okruženje koje bi stimuliralo inovacije i ojačalo kapacitete Hrvatske da apsorbira i koristi nove tehnologije.

EBRD je, dodaje, do sada je u Hrvatskoj podržala više od 160 projekata u ukupnom iznosu od tri milijardi eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskom sektoru i energetici.