Za spas zrakoplovne tvrtke šesti najbogatiji čovjek u Velikoj Britaniji traži od vlade 500 milijuna kredita, a kao jamčevinu nudi privatni otok Necker u Karipskom moru. 'Nedopustivo je to da milijarderi muzu državu u vrijeme nacionalne krize', kritizira javnost Richarda Bransona i slične tajkune, poput Victorije Beckham, koji pokušavaju spašavati radna mjesta na račun poreznih obveznika, umjesto da to čine milijunima osobnog bogatstva. Tim više što, poput Bransona, ne plaćaju porez jer formalno žive u poreznim oazama kakvi su Britanski Djevičanski otoci
Flota od 39 zrakoplova je prizemljena, luksuzni butik-kruzer Scarlet Lady vezan je u Doveru, a svemirski brod SpaceShipTwo, namijenjen komercijalnim letovima u svemir, čeka bolja vremena. To je trenutačna situacija u tri najveće tvrtke grupe Virgin Ltd., britanske multinacionalke u većinskom vlasništvu njezina osnivača milijardera, sir Richarda Bransona nakon izbijanja pandemije Covida-19.
Ono sir Branson je zaslužio zbog izuzetne sposobnosti da s partnerom Nikom Powellom od lanca prodavaonica gramofonskih ploča iz sedamdesetih prošlog stoljeća stigne do konglomerata od 350 kompanija pod zajedničkim kišobranom grupe Virgin. Ali zadnjih dva mjeseca sve stoji, a 71.000 zaposlenika u 35 zemalja čeka što će biti s njima jer mali nevidljivi zlikovac virus prijeti urušavanjem onoga što je šesti najbogatiji Britanac gradio pola stoljeća. Njegova složena mreža offshore trustova i kompanija uglavnom posluje u područjima hotela, prijevoza, krstarenja, zabave, luksuza i zdravog načina života, danas najteže pogođenih pandemijom, te im prijeti krah ako se u njih ne upumpa pola milijarde funti komercijalnog kredita.
vezane vijesti
Toliko je milijarder zatražio pomoći od britanske vlade, od čega mu stotinu milijuna funti treba za spašavanje radnih mjesta u aviokompanijama Virgin Atlantic i Virgin Australia, 'suočenih s ozbiljnom neizvjesnošću vezanom uz putovanja i dužinu trajanja krize'. On je prizemljio 85 posto zrakoplova, 8500 zaposlenika poslao na dvomjesečni neplaćeni odmor, upravi smanjio plaće i mnogima ponudio jednogodišnju radnu stanku, onu koju obično svakih sedam godina dobivaju sveučilištarci za putovanja i dodatna istraživanja.
U otvorenom pismu Branson naglašava važnost opstanka tih tvrtki jer bi njihov krah sa sobom povukao u propast proizvođača aviona Airbus i proizvođača motora Rolls-Royce te bi se ugasila prijeko potrebna konkurencija British Airwaysu, podružnici španjolskog IAG-a i Qantasu. Nestane li Virgin Australia, piše on, Qantas će imati monopol nad australskim nebom. Kao jamčevinu za traženi kredit, vladi nudi privatni otok Necker u sastavu Britanskih Djevičanskih otoka u Karipskom moru.
U krizi bez presedana Bransonova flota nije jedina 'u banani'. Ali dok američki prijevoznici automatski dobivaju dio novca iz paketa od dvije tisuće milijardi dolara pomoći za spas gospodarstva, vlade u Europi reagiraju na zahtjev. A na Bransonov zahtjev britanska vlada odgovorila je savjetom: prije nego što zatražite državnu potporu istražite druge načine prikupljanja gotovine.
Ni na reakciju javnosti nije trebalo dugo čekati. Od parlamentarca, laburista John McDonnella, do TV zvijezde i producenta Simona Cowella te škotskog hotelijera Duncana Bannatynea - svi poručuju Bransonu da posegne u vlastiti džep. Doduše, on je spreman žrtvovati 197 milijuna funti s osobnog računa, što je nekih pet posto od 4,7 milijardi funti osobnog bogatstva.
'Nedopustivo je to da milijarderi muzu državu u vrijeme nacionalne krize', kritizira McDonnell tajkune koji za spašavanje svojih kompanija moljakaju novac poreznih obveznika, među kojima se nalazi i Victoria Beckham, prijavivši 30 zaposlenika svog modnog brenda u vladin program spašavanja radnih mjesta, kako bi im na račun poreznih obveznika isplaćivala 2500 funti mjesečne plaće.
Ali ima još nešto. Zadnjih dvadeset godina Branson i supruga imaju prebivalište na Neckeru, a on je u sastavu Britanskih Djevičanskih otoka, porezne oaze. No na optužbu da je preselio adresu na otok zbog izbjegavanja poreznih obveza Branson odgovara da je to učinio samo zato što uživa u ljepoti karipskog otoka.
'Zabava je ključna u načinu na koji volim voditi posao i ona je bila ključna u svemu čime sam se bavio od samog početka. Zabava je tajna Virginova uspjeha, više od ičega drugog, kao i moja nezasitna želja za uživanjem u novim iskustvima i izazovima', piše on u autobiografiji 'Kako sam izgubio nevinost', objavljenoj i u nas prije nekoliko godina.
Takvom poslovnom filozofijom ubacio se u industriju krstarenja, a naročito u avanturu sa svemirskim turizmom, pretvarajući mladenačke snove u biznis. Luksuzni butik-kruzer Scarlet Lady kršten je u veljači u Doveru, kada je Princess Diamond poput ukletog Holandeza s 3700 putnika obilazio svjetske luke jer su ga one odbijale primiti zbog stotina gostiju i članova posade zaraženih koronavirusom.
Unatoč takvim dramatičnim vijestima, Branson je pri krštenju broda govorio o krstarenju kao budućnosti turizma, a Scarlet Lady reklamirao kao veselu oazu namijenjenu mladima dubljeg džepa željnih partijanja. Na brodu se nude tetoviranje, fitnes, joga, spa tretmani, svjetska kuhinja u 20 ekskluzivnih restorana i intimne blagovaonice za mala društva, a za brigu o ugođaju predviđeni su DJ-i. Prvo putovanje Karibima s 2770 putnika i 1160 članova posade zakazano je za travanj, a onda se dogodilo ovo što se događa.
Za britanskog tajkuna kažu da objedinjuje odvažnost Billa Gatesa i promotivne instinkte P. T. Barnuma, jer u autobiografiji priznaje: 'Osim što volim da bude zabavno, volim podići prašinu.'
To mu je zasigurno pošlo za rukom u utrci s Elonom Muskom i Jeffom Bezosom za prvenstvo u komercijalnom letu u svemir. Konkurencija mu je 'dodatni adrenalin', što se naročito vidjelo prošle godine, kada je iz američke pustinje Mojave lansiran svemirski brod SpaceShipTwo tvrtke Virgin Galactic s dva člana posade i putnikom, dosegnuvši visinu od 89,9 kilometara i stigavši time gotovo do granice Zemlje i svemira. Prema američkim standardima, to već jest svemir, iako se međunarodno priznata granica, tzv. Karmanova crta, nalazi na 100 kilometara. Tu sitnu razliku SpaceShipTwo mogao je nadoknaditi ove godine, kada se prvim pravim komercijalnim letom trebala otvoriti sezona svemirskog turizma za one koji taj užitak mogu platiti od 200.000 do 250.000 dolara. Bransonova tvrtka hvalila se listom od prvih 700 rezervacija, na kojima su se našle zvijezde poput Justina Biebera i Leonarda Di Caprija.
Za Bransona nebo nije bila granica, ali jest za koronu. Zbog korone svemir mora čekati, a kada i dočeka prve putnike, to bi vjerojatno mogli biti gosti NewShepherda, svemirskog broda u vlasništvu Jeffa Bezosa. U 'novoj realnosti', kako zovemo doba neizvjesne borbe s virusom, vlasnik Amazona, jedan od rijetkih dobitnika u ovoj krizi bez presedana, za to će vjerojatno imati najviše para.
