krediti u švicarcima

Sudove će zasuti deseci tisuća tužbi; banke ne nude nagodbe jer se nadaju da će im europski sud dati za pravo

05.02.2021 u 22:24

Bionic
Reading

Deseci tisuća tužbi građana koji su podizali kredite u 'švicarcima' protiv banaka za nadoknadu štete i moguće tužbe banaka pred institucijama Europske unije, izgledne su opcije raspleta slučaja Franak nakon što je Ustavni sud u srijedu odbio tužbu sedam banaka i time u potpunosti potvrdio presudu suca Radovana Dobronića

O eventualnoj nagodbi banaka i njihovih klijenata koji su kolektivnom tužbom ishodili konačnu odluku da su ništetne i odredbe o promjenjivim kamatama i valutnoj klauzuli zasad nitko ne govori, sve da su u nekoj od domaćih banka spremni i ponuditi takvo nešto građanima koji su podigli kredite u 'švicarcima', piše Novi list.

Iz udruge Franak su i na konferenciji za novinare poručili da odluka Ustavnog suda znači da 125.000 ljudi koji su ugovarali kredite s valutnom klauzulom franak i promjenjivom stopom, koja se mijenja jednostranom odlukom banke, imaju pravo tužiti banke i dobiti svoj novac koji su preplatili.

'Svatko tko će tužiti banku temeljem ništetnih ugovornih odredbi ima pravo dobiti između 50 i 80 posto realiziranih kredita', rekao je Goran Aleksić, član udruge Franak. Ipak, objasnio je da postoji razlika između onih koji su konvertirali svoje kredite i onih koji nisu. Oni koji su konvertirali kredite trebaju pričekati presudu Europskog suda.

Banke se pojedinačno nisu oglašavale, ali je konferenciju za novinare održao direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović koji vjeruje da će banke svoja prava štititi i pred nekim drugim instancama u Europskoj uniji. Adrović je napomenuo da je Sud EU-a već uključen u proces, jer je i Vrhovni sud RH prema njemu išao s dva prethodna pitanja. Adrović smatra da su potrošači obeštećeni izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno kroz konverziju kredita.

Tu je tvrdnju ponovio i Vrhovni sud u oglednom sporu, kada je izjavio da su svi oni sporazumi o konverziji, koji su postignuti u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, pravno valjani i proizvode pravne učinke, pa čak i oni čiji se osnovni ugovori sastoje od odredbi koje su pravno ništetne, a to su bile odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i odredbe o valutnoj klauzuli, pojasnio je Adrović.

Na pitanje jesu li banke spremne ponuditi nagodbe potrošačima, Adrović je ponovio da vjeruje da će 'prevladati stav Vrhovnog suda da su svi oni koji su konvertirali kredite u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju obeštećeni', pa on ne očekuje da će u tom slučaju biti tužbi i velikih sudskih sporova.

Ublažava i mogući učinak tužbi onih koji nisu konvertirali kredite, pa kaže da je velika skupina potrošačkih kredita korištena za kupnju automobila i da su oni otplaćeni prije nego je započeo rast švicarskog franka.

Adrović je uvjeren da potrošači neće imati veliki interes za tužbe jer bi iznos mogućeg obeštećenja bio mali u odnosu na skupe i dugotrajne postupke. Očito se računa da će troškovi sudskih procesa spriječiti građane koji neće imati velika potraživanja da tuže banke, ali puno malih iznosa koje bi banke morale platiti u tom slučaju, te uz sudske troškove koji bi pali na njihov teret, moglo bi za banke biti značajna svota.