Stvarne plaće u europodručju pale su za gotovo dva posto između početka 2021. i početka 2026. godine, no učinak na kupovnu moć radnika znatno se razlikovao među europskim državama
Euronews Business analizirao je gdje su plaće najviše porasle, gdje su najviše pale i zbog čega.
Pandemija covida-19, ruska invazija na Ukrajinu, nagli rast cijena energije, rekordna inflacija i drugi čimbenici izvršili su snažan pritisak na plaće diljem Europe. Rast troškova života teško je pogodio milijune europskih kućanstava.
Pad u trećini EU zemalja
Stvarne plaće, odnosno plaće usklađene s inflacijom, pale su u trećini analiziranih europskih zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja do početka 2026.
Koje su zemlje zabilježile najveći pad stvarnih plaća između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2026.? Gdje su stvarne plaće najviše porasle? I zašto su neke zemlje bile iznimke, dok je europodručje u cjelini zabilježilo pad?
vezane vijesti
Prema OECD-ovu Izvješću o zaposlenosti za 2026., koje obuhvaća 27 europskih država, ali ne i sve članice Europske unije, stvarne plaće kumulativno su pale u devet zemalja između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2026.
"Na stvarne plaće i u prvom tromjesečju 2026. još je utjecala kriza troškova života iz 2022. i 2023.", rekao je Andrea Bassanini, urednik OECD-ova Izvješća o zaposlenosti.
Najveći pad u Italiji
Najveći pad stvarnih plaća zabilježen je u Italiji, gdje su one pale za 6,1 posto. Nakon Italije slijede Češka s padom od 5,8 posto i Švedska s padom od 4,8 posto. U Danskoj su stvarne plaće pale za 2,1 posto, u Španjolskoj za 2 posto, dok je prosjek europodručja iznosio minus 1,8 posto.
Manji pad zabilježile su i Slovačka, Finska, Irska i Švicarska, između 0,7 i 1,4 posto. U Belgiji su stvarne plaće ostale nepromijenjene, dok su Francuska i Estonija zabilježile tek simboličan rast od 0,1 posto.
Hrvatska nije obuhvaćena usporedbom stvarnih plaća u OECD-ovu Izvješću o zaposlenosti jer još nije članica OECD-a. Podaci pokazuju da nominalne plaće i dalje rastu, ali da ih istodobno nagriza ponovno ubrzavanje inflacije.
Turska, Mađarska s najvećim rastom
Najveći rast stvarnih plaća zabilježila je Turska, čak 78,6 posto, unatoč inflaciji od 32 posto sredinom 2026. godine.
"Rast stvarnih plaća od 79 posto u Turskoj matematički je točan, ali precjenjuje stvarni rast životnog standarda", upozorili su Richard Grieveson i Meryem Gökten iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
Mađarska je druga s rastom stvarnih plaća od 29,8 posto i predstavlja svojevrsni izuzetak unutar Europske unije. U Poljskoj su stvarne plaće porasle za 16,5 posto. Sve tri vodeće zemlje nalaze se izvan europodručja.
Unutar europodručja najveći rast stvarnih plaća zabilježila je Litva, 14,8 posto. Nijedna druga članica nije ostvarila dvoznamenkasti rast. Slijede Latvija s 7,4 posto, Slovenija sa 6,6 posto, Portugal s 5,6 posto, Grčka s 4,7 posto i Luksemburg s 4,1 posto.
