Toplinske pumpe ili dizalice topline najčešće se spominju kao energetski učinkovita zamjena za plinske i druge klasične sustave grijanja. No tehnologija koja zimi izvlači toplinu iz okoliša može raditi i u suprotnom smjeru. U vrijeme sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova to bi mogla postati jedna od njezinih važnijih prednosti
The Guardian prenosi svjedočanstvo Andrewa Ingrama, koji sa suprugom Sue živi u Maidenheadu u Engleskoj. Toplinsku pumpu ugradili su 2023. godine kada su iz kuće izbacili plinski bojler. Tvrtka koja je postavljala novi sustav predložila im je da ga prilagode tako da jednu od prostorija može i hladiti.
Pokazalo se da je odluka bila pun pogodak.
vezane vijesti
'Kupili smo ga računajući na to da bi mogao doći toplinski val, a ove godine bio nam je pravi spas. Znate one trenutke kada ste potpuno iscrpljeni od vrućine i samo želite negdje sjesti na hladnom. Spustimo temperaturu, a zatim pustimo da se ponovno podigne', ispričao je Ingram za Guardian.
Kako toplinska pumpa uopće hladi?
Iako joj naziv sugerira suprotno, toplinska pumpa ne mora služiti samo za grijanje. Za razliku od sustava koji proizvode toplinu izgaranjem goriva, ona toplinsku energiju premješta s jednog mjesta na drugo.
U režimu grijanja toplinu iz vanjskog zraka, tla ili vode prenosi u kuću. Reverzibilni sustav ljeti može napraviti suprotno – toplinu iz unutrašnjosti objekta prenijeti prema van.
Ingramovi imaju sustav zrak-voda. Kuća se najvećim dijelom grije radijatorima, ali u dnevnom boravku postavljen je ventilokonvektor, uređaj koji zrak tjera preko cijevi kroz koje može prolaziti zagrijana ili ohlađena voda. Upravo on omogućuje učinkovito hlađenje prostorije.
Takvo rješenje zahtijeva i odgovarajuću izvedbu instalacija. Kroz cijevi kojima prolazi hladna voda može se stvarati kondenzacija pa ih je potrebno dobro izolirati i projektirati sustav tako da vlaga ne izazove probleme.
Eksperiment pokazao koliko pumpa može biti učinkovita
Da takvo hlađenje nije samo zgodan dodatak pokazalo je istraživanje provedeno u Energy House 2.0, velikom laboratoriju Sveučilišta u Salfordu u kojem znanstvenici mogu simulirati ekstremne vremenske uvjete.
Unutar klimatski kontrolirane komore izgrađene su dvije moderne kuće kako bi istraživači mogli pratiti kako se stvarni stambeni objekti ponašaju za velikih vrućina.
U jednoj od njih toplinska pumpa povezana je s ventilokonvektorima. Kada je temperatura u laboratoriju podignuta na 32 stupnja, temperatura prostorija ostala je između 19 i 24,9 stupnjeva.
Trošak neprekidnog rada toplinske pumpe u tom je eksperimentu iznosio između 2,50 i tri funte dnevno.
'Rezultati pokazuju da reverzibilne toplinske pumpe mogu igrati važnu ulogu u zaštiti budućih domova od pregrijavanja', rekao je profesor Ljubo Janković, koji vodi istraživanje.
No upozorava da sustave od početka treba projektirati imajući na umu i grijanje i hlađenje. Taj problem, smatra, treba riješiti prije nego što ovakav način rashlađivanja postane široko rasprostranjen.
Problem više nije samo kako zagrijati kuću
Promjena perspektive nije nevažna. Desetljećima je jedan od glavnih energetskih izazova u europskim kućanstvima bio kako ih tijekom zime zagrijati uz što manju potrošnju energije. Klimatske promjene sve više otvaraju suprotno pitanje – kako spriječiti opasno pregrijavanje stanova i kuća tijekom ljeta.
Britanski Odbor za klimatske promjene upozorio je da bi topliji toplinski valovi do 2050. mogli dovesti do pregrijavanja čak 92 posto postojećih britanskih domova. Tradicionalne pasivne metode, poput spuštanja roleta i zavjesa te noćnog provjetravanja, u ekstremnim uvjetima neće uvijek biti dovoljne.
Istraživanje Sveučilišta u Salfordu također je pokazalo da se moderne kuće mogu ozbiljno pregrijavati već pri vanjskim temperaturama višim od 32 stupnja, čak i kada nisu izložene izravnom sunčevom zračenju.
Upravo zato mogućnost da isti uređaj zimi grije, a ljeti hladi kuću postaje sve zanimljivija.
A Hrvatska?
Za Hrvatsku je to posebno zanimljivo zbog dugih razdoblja ljetnih vrućina i velike potrebe za hlađenjem. Dizalice topline već su prepoznate kao tehnologija koju država želi dodatno poticati.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju 2026. objavio je poziv od 38 milijuna eura za ulaganja građana u obnovljive izvore energije. Među prihvatljivim ulaganjima izričito su navedene dizalice topline za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, uz fotonaponske elektrane i kućne baterije.
Ovisno o vrsti ulaganja i statusu korisnika, predviđeno je sufinanciranje do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 70 posto za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva.
Kombinacija toplinske pumpe, solarnih panela i baterije pritom je posebno zanimljiva upravo ljeti. Najveća potreba za hlađenjem često se pojavljuje u razdoblju velike proizvodnje solarne elektrane, pa dio električne energije potrebne za rashlađivanje kuće može proizvesti samo kućanstvo.
To je sustav kakav koriste i Ingramovi. Imaju solarne panele i kućnu bateriju, pa tijekom sunčanih dana toplinsku pumpu mogu pokretati energijom koju su sami proizveli i pohranili.
Nije svaka toplinska pumpa automatski i klima-uređaj
Ipak, mogućnost hlađenja ne znači da se svaka postojeća toplinska pumpa može jednostavno prebaciti na ljetni režim.
Sustav mora biti reverzibilan, a važan je i način na koji se hladnoća prenosi u prostor. Klasični radijatori projektirani za grijanje nisu nužno pogodni za hlađenje, među ostalim zbog mogućnosti kondenzacije. Ventilokonvektori, podno ili stropno hlađenje zahtijevaju odgovarajuće projektiranje i regulaciju.
Zato mogućnost hlađenja treba razmotriti već pri planiranju sustava, osobito ako se toplinska pumpa ugrađuje u sklopu veće energetske obnove kuće.
No iskustvo Ingramovih i rezultati iz Salforda pokazuju zašto bi se o toplinskim pumpama u budućnosti moglo govoriti podjednako ljeti kao i zimi. U svijetu sve češćih temperaturnih ekstrema, uređaj koji jednim sustavom može riješiti oba problema postaje znatno zanimljiviji.
