UŠTEDJET ĆE NAM MILIJARDE

Rezači bolovanja - lijek za najboležljiviju naciju u Europi

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 09.11.2011 15:07
  • Objavljeno 09.11.2011 u 15:07
bolnica, čekaonica, bolovanje

bolnica, čekaonica, bolovanje

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

U Dalmaciji broj dana bolovanja raste s početkom turističke sezone, u Istri to prati početak branja jabuka u Italiji, u Slavoniji početak poljoprivrednih radova. Isto se događa i po sektorima. Prijevoznici imaju najviše problema u svibnju i lipnju kad kreću ekskurzije za Španjolsku. Tad broj bolovanja vozača autobusa poraste za 30 posto

U zemlji u kojoj je odlazak na bolovanje gotovo nacionalni sport - s tim da tu nema straha da ćemo ispasti iz europskog vrha – kad vas netko uvjerava da na relativno jednostavan način može smanjiti broj bolovanja za trećinu, pomislit ćete da se šali ili lupeta bez veze. Ali ako vam usto još predoči konkretne dokaze, tad ga možete samo u čudu gledati.

Upravo to je nama priredio Damir Kovačević, direktor Mediserva, tvrtke koja se narodski rečeno bavi – rezanjem bolovanja, iako to njezin osnivač radije naziva 'redukcijom troškova bolovanja', i po tome su jedinstveni u Hrvatskoj.

U Ini srezali bolovanja za 40 posto

Njegova ekipa je u proteklih nekoliko mjeseci boravila u Ini. Uzela je pod svoje jedan sektor od 600 zaposlenih te je broj dana bolovanja smanjila za čak 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Dražen Breitenfeld

Dražen Breitenfeld

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Breitenfeld

Damir Kovačević

'Riječ je o pilot-projektu. Visoki postotak redukcije je rezultat udarne doze mjera implementiranih na određenu ciljnu skupinu. Realno, na duže staze, uštede na troškovima bolovanja iznose oko 30 posto', kaže Kovačević čija tvrtka i dalje nastavlja svoj posao u našoj najvećoj naftnoj kompaniji s tim da će ga još i proširiti.

Osim Ine Mediservovi, rezači su 'pilotirali' u još nekim domaćim tvrtkama, ali zbog ugovora njihova imena ne može otkriti. Među njima bilo je i jedno veće državno poduzeće u kojem su u godinu dana, i to koristeći samo dio dostupnih alata, smanjili dane bolovanja za 36 posto, čime je ušteđeno više od 12 milijuna kuna

U čemu je zapravo kvaka, kako radi Kovačevićeva metoda? On je ustanovio da postoje dva glavna generatora nepotrebnog bolovanja. Prvi je sporost javnog zdravstvenog sustava. Veći dio bolovanja radnik provede u čekanju da od liječnika opće prakse dođe na pregled kod specijalista. Ovisno o regiji gdje se živi, to se u prosjeku rastegne na desetak dana.

Na bolovanju, a beru jabuke

Drugi glavni uzročnik bolovanja su zlouporabe. 'Kod nas imate jednu simpatičnu situaciju. U Dalmaciji broj dana bolovanja raste s početkom turističke sezone, u Istri to prati početak branja jabuka u Italiji, u Slavoniji početak poljoprivrednih radova. Imate toga i po sektorima. Prijevoznici tako imaju najviše problema u svibnju i lipnju kad kreću ekskurzije za Španjolsku. Tad broj bolovanja vozača autobusa poraste za 30 posto', objašnjava Kovačević.

Osim želje za dodatnom zaradom, što je sve češći razlog kako je gospodarska situacija teža, zlouporabe su i posljedica, mišljenja je, našeg mentaliteta, a dijelom i loših uvjeta rada.

Najboležljivija nacija u Europi

U Hrvatskoj do 42 dana troškove bolesti radnika snosi poslodavac, a nakon toga HZZO. U prošloj godini HZZO je za naknade isplatio više od milijardu kuna. Uzima se da su bolovanja kraća od 42 dana dvostruko učestalija, pa Kovačević procjenjuje da su poslodavci potrošili dvije milijarde kuna. Kad se u obzir uzmu i neizravni troškovi bolovanja (pad produktivnosti, troškovi zamjenske radne snage), prema njegov računici, Hrvatsku bolovanja godišnje koštaju pet milijardi kuna.

Lani je svaki radni dan na bolovanju je bilo gotovo 50.000 radnika, a još porazniji je podatak da je broj dana bolovanja po zaposleniku bio skoro 16 dana, dok je europski prosjek šest do osam dana.

'Veći problem od lažnih bolovanja je sporost zdravstvenog sustava. Zlouporabe možete riješiti na razne načine. Veliki broj poslodavaca koristi destimulacije, idu na minimum isplate plaća. To je dobra stvar za reguliranje nekih zlouporaba ali tako kažnjavate i dobre radnike', ističe Kovačević.

Zbog toga je  najvažniji alat njegovog programa za redukciju bolovanja skraćivanje čekanja na pretrage, ali i bolja kontrola onoga što rade obiteljski liječnici.

'Uzmimo da je radnik prijavio bolovanje zbog bolova u koljenu. Mi kroz svoj sustav sagledamo podatke o njemu, provučemo ga kroz matricu i kažemo poslodavcu da, ako ga pošaljemo privatnom ortopedu na rendgen, imamo 90 posto šansi da se utvrdi da se ne radi o iščašenju, već o uganuću koljena, što skraćuje bolovanje za dva tjedna. Pitamo poslodavca je li spreman platiti 300 kuna za pregled, ako pristane, sustav autorizira takvu transakciju. Mi zatim nazovemo radnika i pitamo ga želi li o trošku poslodavca posjetiti privatnog liječnika i da ima slobodan termin danas poslijepodne. Ako pristane, svi zadovoljni, ako ne, tad postaje sumnjiv', objašnjava Kovačević dodajući da prihvaćanjem njihovog programa tvrtka za svoje radnike u stvari uvodi sustav napredne zdravstvene skrbi

Rezači vs. armirani

Povrh toga, Mediserv usko surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) kojemu dostavlja podatke da je radnik bio na obradi preko Mediservove mreže (čini je 40-ak privatnih ordinacija širom zemlje). Prilikom sljedeće redovne kontrole bolovanja kontrolor HZZO-a može provjeriti je li obiteljski liječnik postupio prema nalazima specijalista i drugoj dostavljenoj dokumentaciji.

Kad je riječ o zlouporabama, najtvrđi orasi su, rezači ih od milja zove, 'armirani' – radnici koji su na bolovanju više od dvije godine. Ovisno o tvrtki, takvih je na tisuću zaposlenih dvoje do petero. Radi se izuzetno kreativnim pojedincima koji su našli način da iskoriste rupe u sustavu.

U jednom poduzeću ekipa iz Mediserva susrela se s čovjekom koji je gotovo tri i pol godine bio na bolovanju. Sve je počelo kad se trebao preseliti s jedne radne lokacije na drugu, u istom mjestu, udaljenu četiri kilometra. Liječnik obiteljske medicine otvorio mu je bolovanje zbog psihološkog poremećaja – tjeskobe i depresije.

Redovito je posjećivao psihijatra, ali kad je nakon šest mjeseci trebao izaći pred komisiju na utvrđivanje radne sposobnosti, on se dosjetio uzeti godišnji odmor. Time je čitavu priču vratio na početak te je trebalo ponovno čekati da prođe pola godine da bi izišao pred komisiju. Naravno, tad bi ponovno otišao na odmor i tako ukrug više od tri godine.

Rezači se naplaćuju od ušteđenog dijela

Na početku svog rada u nekoj tvrtci ekipa Mediserva napravi analizu koliki je izravni i neizravni trošak bolovanja. Nakon godinu dana, po istim parametrima, koje je prihvatio poslodavac, napravi se nova analiza. Razlika koja se pojavi je ušteda od koje 20 do 40 posto odlazi Mediservu.

'Uspjeli smo to riješiti tako da smo poslali radnika kod drugog psihijatra koji je imao oprečno mišljenje, a istodobno smo zapriječili da dobije godišnji usred bolovanja te je bio prinuđen pojaviti se pred komisijom. Pri rješavanju ovakvih slučajeva angažiramo liječnike, pravnike i stručnjake za ljudske resurse', kaže Kovačević.

Manjinski vlasnik u vlastitoj tvrtci

Zanimljivo je da je njegov program dosad bio dobro prihvaćen od radnika i sindikata u tvrtkama koje su ga koristile, a u većini slučajeva najveći otpor su pružali menadžeri za ljudske resurse.

'U prvi trenutak oni bi to shvatili na osobnoj razini jer bi se bojali da će im netko prigovoriti jer oni u tom dijelu nisu više napravili. To je normalna ljudska reakcija i nakon nekog vremena shvate da oni za to ne mogu biti krivi. Kod nas menadžeri za ljudske resurse niti su dovoljno educirani na tom polju niti imaju potrebne alate', navodi Kovačević koji je za razvoj sustava potrošio gotovo dvije godine.

Financijski ga prati grupa privatnih investitora koja sad drži većinu vlasništva u Mediservu, dok je Kovačević zadržao manjinski udio. 'Mislim da je bolje biti manjinski vlasnik nečeg jako vrijednog nego stopostotni vlasnik nečeg bezvrijednog', ističe čija se filozofija zasad pokazala više nego ispravna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi