Prekršaj u napadu

Prvi čovjek Houston Rocketsa promašio kineski koš

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 12.10.2019 21:01
  • Objavljeno 12.10.2019 u 21:01
Trgovina NBA u Pekingu

Trgovina NBA u Pekingu

Izvor: EPA-EFE / Autor: WU HONG/EPA-EFE

Napetost koju je izazvala poruka čelnog čovjeka Houston Rocketsa između američke košarkaške lige NBA i kineskog tržišta samo je najnoviji primjer sve većeg broja sličnih incidenata u kojima korporacije podilaze političkim prohtjevima ne bi li sačuvale pristup tržištu

Prekršaj u napadu stigao je početkom ovog tjedna iz neočekivanog smjera. Umjesto na košarkaškom terenu, jedna poruka na popularnoj društvenoj mreži Twitter izazvala je prilično veliku buru u sportsko-političkim odnosima s potencijalno velikim posljedicama u trećoj sferi, onoj novčanoj. Daryl Morey, generalni direktor američkog kluba profesionalne košarke Houston Rockets, tijekom vikenda objavio je poruku u kojoj je izrazio podršku prosvjednicima u Hong Kongu.

Mada ju je nakon toga uklonio, ona je zakotrljala lavinu koja se još uvijek nije zaustavila. Reakcija iz Kine odmah je stigla jer su tamošnja državna televizija i tehnološki gigant Tencent odbili prenositi utakmice Houston Rocketsa, a reagirali su i drugi. Iz vrha američke profesionalne košarkaške lige NBA, u kojoj igraju Rocketsi, oprezno su stali na stranu Moreyja izjavivši da su zaposlenici i igrači slobodni u izražavanju svojih političkih stavova iako su izrazili žaljenje zbog toga što je Moreyjeva poruka uvrijedila mnoge u Kini.

No odnos NBA lige i kineskog tržišta prilično je kompliciran, a jednu od ključnih uloga u tome imaju upravo Houston Rocketsi. Američka košarkaška liga danas je treća svjetska profesionalna sportska liga po prihodima. Oni se godišnje procjenjuju na između sedam i osam milijardi dolara te veće prihode od nje ostvaruju samo lige američkog nogometa (NFL, National Football League) i bejzbola (MLB, Major League Baseball).

Na treću poziciju među svjetskim sportskim ligama NBA je stigao upravo zahvaljujući dugogodišnjoj promišljenoj strategiji izgradnje publike i imidža i izvan matičnog sjevernoameričkog tržišta. U tome malu ulogu igra i činjenica da se NBA od velikih sportskih liga smatra upravo onom koja svojim zaposlenicima i igračima dozvoljava najviše političkih sloboda.

Kineska košarkaška zvijezda Yao Ming

Kineska košarkaška zvijezda Yao Ming

Izvor: EPA-EFE / Autor: WU HONG/EPA-EFE

Prema nekim procjenama, gotovo pola milijarde Kineza lani je gledalo barem jednu NBA utakmicu, a velik dio popularnosti američke košarke posljedica je i statusa koji u Kini ima Yao Ming, bivši uspješni košarkaš Houston Rocketsa, a danas predsjednik kineskog košarkaškog saveza. Potencijal kineskog tržišta tako je vrlo jasan, a njega su prepoznali i u vrhu korporativnih struktura. Tencent je, navodno, s NBA ligom potpisao ugovor vrijedan 1,5 milijardi dolara za pravo prenošenja utakmica preko interneta za kinesko tržište u idućih pet godina, a NBA ima sporazum i s kineskom državnom televizijom CCTV.

Morey se naknadno ispričao za svoju poruku kazavši da nije želio uvrijediti kineske obožavatelje košarke, no odjek njegovog stava se i dalje širi. Mediji su u četvrtak javili da je proizvođač sportske opreme Nike iz svojih kineskih trgovina povukao svu opremu koja nosi logotip i oznake Houston Rocketsa. Ipak, košarkaški incident nije bio jedini koji je ovih dana dodatno zategnuo odnose između Kine i korporacija koje žele iskoristiti potencijal tamošnjeg tržišta.

  • +6
  • +3

Golden State Warriors - Houston Rockets

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Paralelno s driblanjem na košarkaškom igralištu napeto je bilo na sve značajnijem tržištu digitalne zabave. Američka korporacija za razvoj računalnih igara Blizzard diskvalificirala je jednog natjecatelja s turnira koji je prošlog vikenda održan na Tajvanu nakon što je on također iskazao podršku Hong Kongu. Blizzard je u djelomičnom vlasništvu kineskog konglomerata Tencent, a svojim se potezom našao između kineskog čekića i američkog nakovnja jer se nakon kontroverznog poteza zakotrljala inicijativa o bojkotu same kompanije, posebno među američkim kupcima igara. Kompaniju su kritizirali čak i neki američki političari te smatraju da je smiješno to da američka kompanija igra po kineskim pravilima.

Slučajevi Blizzarda i NBA lige nisu jedini takvi u kojima se strah za tržišnu poziciju suprotstavio podršci prosvjednicima u Hong Kongu koji se već nekoliko mjeseci bore protiv napada na građanske slobode u bivšoj britanskoj koloniji. Na tapeti se našao i Apple. Tehnološki div je iz svoje ponude za iPhone uklonio aplikaciju kojom su hongkonški prosvjednici pratili kretanje tamošnje policije. Uz Apple, avioprijevoznik sa sjedištem u Hong Kongu Cathay Pacific još je ljetos pod pritiskom središnjih kineskih vlasti otpustio nekoliko radnika koji su iskazali podršku prosvjedima. Otkaz je tada dao i glavni izvršni direktor kompanije Rupert Hogg.

  • +12
  • +9

Prosvjed u Hong Kongu

Izvor: EPA / Autor: FAZRY ISMAIL

Svi spomenuti slučajevi vezani su uz prosvjede u Hong Kongu, no povoda za kontroverzne situacije u kojima korporacije podilaze kineskim vlastima ne bi li sačuvale pristup potencijalno velikom tržištu, a time i prihodima, ima još. Očekivano, radi se o temama u kojima su središnje kineske vlasti redovito meta kritika svjetske javnosti.

Prije više od godinu i pol proizvođač luksuznih automobila Mercedes-Benz bio je primoran ispričati se kineskim potrošačima nakon što je na društvenim medijima citirao Dalaj-lamu, duhovnog vođu pokrajine Tibet. Niz velikih svjetskih aviokompanija poput Lufthanse, Air Francea, Delta Airlinesa, Qantasa i drugih proteklih mjeseci bio je prisiljen iz svojih sustava izbrisati Tajvan kao zasebnu državu te ga sada vode kao kinesku provinciju.

Mercedes-Benz morao se ispričati kineskim potrošačima nakon što je na društvenim medijima citirao Dalaj-lamu

Mercedes-Benz morao se ispričati kineskim potrošačima nakon što je na društvenim medijima citirao Dalaj-lamu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Tajvan, Hong Kong i Makao (bivša portugalska kolonija u Kini) pokazali su se spornim točkama i u brojnim slučajevima proizvođača luksuzne odjeće i nakita poput Calvina Kleina, Givenchyja, Valentina, Versacea, ali i austrijske kompanije Swarovski, koji su bilo na svojim proizvodima, bilo u sustavima za prodaju navodili spomenute lokalitete odvojeno od matične Kine. Kako je Kina jedno od najvećih svjetskih tržišta za luksuznu robu, ne čudi to da su pojedine kompanije spremne brzo reagirati na prigovore koji im dolaze od kineskih vlasti ili potrošača.

Želja za zaradom na kineskom tržištu natjerala je posljednjih godina i brojne holivudske producentske i filmske kuće na prilagođavanje svojih proizvoda i uklanjanje potencijalno spornih detalja iz filmova, serija ili popratnih materijala. Njima je odgovor na propagandu možda bio i najlakši jer su se zbog prirode posla najlakše prilagodili prohtjevima da se realna slika društva zamijeni fikcijom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!