Istraživanje eiz-a

Prva studija o utjecaju pandemije na poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj razotkrila dobitnike i gubitnike

  • Autor: T. O.
  • Zadnja izmjena 26.10.2021 09:57
  • Objavljeno 26.10.2021 u 09:21
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Licencirane fotografije/Mastercard

Pandemija je najsnažnije pogodila srednja poduzeća, Dubrovačko-neretvansku županiju i sektor hotelijerstva, a kontinentalne županije ostvarile su zavidne poslovne rezultate. Studija je provedena u okviru projekta Uplift, a prema rezultatima, u 2020. bilo je 3317 novih malih poduzeća više nego u 2019. i plaće su u prosjeku porasle za 380 kuna

Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju o utjecaju pandemije na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, kojih je u 2020. godini u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786 te su zapošljavali 609 tisuća ljudi, što je čak 76 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora.

Pandemija koja je svoj zamah uzela u ožujku 2020. godine uzdrmala je sve sfere ljudskog djelovanja, a posljedice lockdowna i rada od kuće snažno su utjecale na gospodarsku sliku Hrvatske. Jedna od najpogođenijih djelatnosti u 2020., a pokazuju to i rezultati ove studije, turistički je sektor, zbog čega je u srpnju ove godine Mastercard pokrenuo projekt Uplift, namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam. U sklopu projekta nastala je i studija Ekonomskog instituta, Zagreb 'Utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj', u kojoj je, osim po veličini poduzeća, analizirano stanje po županijama te djelatnostima, stoji u priopćenju Mastercarda.

Zbirni rezultati studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti zabilježila manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća. Također, još se jednom potvrdilo da je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu; naime mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama iskazali su značajan pad aktivnosti dok su kontinentalne županije, pa čak i neke od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, iskazale značajan rast poslovne aktivnosti. Možemo stoga zaključiti da će krizna 2020. godina zahvaljujući pandemiji biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi barem maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti.

Uzlazna poslovna putanja mikro, malih i srednjih poduzeća

Kada se usporede ekonomski pokazatelji u tri godine (u 2020., 2019. i 2018. godini), vidi se rast broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Povećavali su se i ukupna imovina tog sektora, dugoročne obaveze, masa isplaćenih neto plaća, prihodi od državnih potpora, dobit poduzetnika koji su ostvarili neto dobit, gubitak poduzetnika koji su ostvarili gubitak te izvoz. Drugim riječima, krizi usprkos, u 2020. godini bilo je 3317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. godini. Ta su poduzeća imala 34,5 milijardi kuna više imovine i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. u privatnim MMS poduzećima rasla je i prosječna plaća te je iznosila 5499 kuna dok je ona u prethodnoj godini iznosila 5118 kuna.

  • +31
  • +28

Istraživanje je još jednom potvrdilo da je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu

Izvor: Cropix / Autor: NIKSA STIPANICEV, IVO RAVLIC, TONCI PLAZIBAT I JURE MISKOVIC / CROPIX

Uz to, dobit MMS poduzeća koja su bilježila dobit i ranije čak je neznatno povećana – s 31,41 milijardu, koliko je zabilježeno u 2019., na 31,46 milijardi kuna, koliko je zabilježeno u 2020. godini. S druge strane ukupan gubitak onih privatnih malih poduzetnika koji su ostvarili gubitke povećao se za značajnih 30,8 posto.

Pandemija je istovremeno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća te su u 2020. iskazala pad od 4,3 posto. Kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj šok, smanjili su broj zaposlenih za 3,6 posto, povećali dugoročne i kratkoročne obaveze za 3,6 i 4 posto, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4 posto te reducirali investicijsku aktivnost za 12 posto.

Mikropoduzeća su imala najmanje smetnji u poslovanju

Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od 10 posto zabilježenog u 2019., u 2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora smanjena je s 97,6 milijardi, koliko je iznosila u 2019., na 95,7 milijardi kuna, koliko je ostvareno u 2020. godini.

  • +13
  • +10

Testiranje na covid-19 u Šibeniku

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Jaramaz

Prema rezultatima studije, najsnažniji su udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao, i to za 3,2 posto – a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru. Istovremeno, broj malih poduzeća smanjio se za 3,1 posto, a broj srednjih poduzeća za čak 7,3 posto. Ovakvi rezultati vjerojatno su posljedica osnivanja novih (mikro) poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno bilježe najmanje smanjenje broja zaposlenih i najmanje povećanje dugoročnih obveza, a bilježe i najveće povećanje imovine te isplaćene mase neto plaća.

Poslovni šok za primorske županije

Geografski gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama s dominantnom turističkom djelatnosti, a koja je 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji, najveći udarac pretrpjela je Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9 posto, neto dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna u 2020. pretvorio se u gubitak od 488 milijuna, izvoz se smanjio za 64 posto, a novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto.

  • +4
  • +1

Najveći udarac pretrpjela je Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavić

Dubrovačka županija bila je najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnosti izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i zato što je avioturistička destinacija, a zrakoplovni promet tijekom 2020. bio je sveden na minimum i većina gostiju dolazila je na odmor osobnim automobilom.

S druge strane pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku djelatnost ostvarile su u 2020. povećanje poslovnih djelatnosti. Posebice pri tome treba istaknuti Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku te Požeško-slavonsku županiju. Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju pa je jedno moguće objašnjenje dobrih rezultata malih poduzetnika u ovim županijama činjenica da se povećala potražnja i potrošnja hrane i pića tijekom pandemijske 2020. uslijed zatvaranja gospodarstava, što je dovelo do povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija prethodne godine.

Najveći porast prihoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji

U svega četiri županije u Hrvatskoj mali su poduzetnici tijekom 2020. ostvarili rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji dok je Vukovarsko-srijemska županija imala najveći porast prihoda – čak 17,8 posto.

  • +3

Broj radnika povećali su poduzetnici u samo četiri županije

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ponovno očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, a koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama za sprječavanje širenja virusa. Upravo su MMS poduzetnici iz hotelijerstva i restorana rekorderi po pitanju državnih potpora – iznos primljenih potpora povećao se za čak 923 posto u odnosu na 2019. i iznosio je 268 milijuna kuna.

Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb

Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

'Jedine djelatnosti koje bilježe značajan rast aktivnosti i pozitivne agregatne poslovne rezultate su građevinarstvo i s njim povezana djelatnost rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati posljedicama potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. Možemo stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina u kojoj su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva izvanredna i nekontrolirana događaja te obilata financijska potpora države kako bi se spriječila potpuna destabilizacija kako manjih poduzetnika, tako i ukupnog gospodarstva', zaključila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb te ujedno autorica studije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!