Podvucimo crtu

'Provedbom plana oporavka i otpornosti BDP bi trebao rasti dodatnih 1,4 posto'

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 30.11.2021 15:12
  • Objavljeno 30.11.2021 u 15:11
Tomislav Ćorić

Tomislav Ćorić

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/PIXSELL

Provedbom nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) hrvatski BDP bi u 2022. i 2023. trebao porasti za po dodatna 1,4-postotna boda, istaknuto je u utorak na konferenciji "Podvucimo crtu - okrenimo se budućnosti", na kojoj se govorilo i o potrebi jačanja apsorpcijskih kapaciteta za europske fondove, i presporom raspisivanju natječaja.

Na petoj, ujedno i posljednjoj u nizu konferencija koje je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala nakladnička kuća Hanza Media, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić poručio je da pred Hrvatskom stoje izazovi poput kreiranja društva usmjerenog na niskougljični razvoj, kao i zemlje koja konvergira najrazvijenijim europskim ekonomijama.

To će se odvijati u uvjetima nove ekonomske i razvojne paradigme koju promovira Europska komisija, a to je Zeleni plan, koji Hrvatskoj, ustvrdio je Ćorić, otvara ogromne šanse. Kao poželjno je apostrofirao gospodarstvo koje je, uz to što je malo i otvoreno, i fleksibilno, za što postoje sve moguće pretpostavke, a naposljetku i novac, rekao je Ćorić.

Poručio je da nove izdašne europske financijske omotnice omogućavaju da se u idućih pet do deset godina hrvatska ekonomija digitalizira. Također, istaknuo je da treba forsirati one dijelove ekonomije koji mogu polučiti dugoročni rast i razvoj, a već su i do sada pokazale perspektivu rasta, kao što je ICT industrija, a tu je i potreba povećanja konkurentnosti prerađivačke industrije.

Istaknuo je i novi koncept ekonomske suverenosti, koji se ogleda u u što je moguće većoj energetskoj i poljoprivrednoj samodostatnosti, kao i u očuvanju najvažnijih resursa, poput vode.

Savić: U 2022. i 2023. Hrvatska među tri najbrže rastuća gospodarstva EU-a

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić podsjetio je da je Hrvatskoj iz raznih europskih izvora u sljedećih desetak godina na raspolaganju 24,5 milijarde eura, što predstavljaju veliku razvojnu priliku. Pritom je izdvojio Mehanizam za oporavak i otpornost koji nudi 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, kao i 9,7 milijardi eura predviđenih novim financijskim okvirom EU-a od 2021. do 2027.

Temelj za korištenje sredstava iz tog mehanizma je NPOO, a Savić je podsjetio da je Hrvatskoj krajem rujna na to ime avansno uplaćeno 13 posto ukupno predviđenih sredstava, što je više od šest milijardi kuna. Riječ je o najvećoj ikad pojedinačnoj uplati iz europskog proračuna u hrvatski, čime je Hrvatska dosegnula plus od 50 milijardi kuna kada je riječ o razlici između uplaćenih sredstava u europski proračun i onih dobivenih iz europskih fondova, naveo je Savić.

Iznio je procjene po kojima će primjerice u 2022. i 2023. provedba NPOO-a dodatno doprinijeti rastu hrvatskog BDP-a za po 1,4 postotna boda. Pritom je apostrofirao i prognoze Komisije po kojima bi Hrvatska u iduće dvije godine trebala biti među tri najbrže rastuća gospodarstva EU-a.

Tramišak: Prvi natječaji u okviru novog VFO-a u lipnju iduće godine

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak istaknula je da Hrvatska gotovo 25 milijardi eura ima priliku između ostalog uložiti u zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, reformu obrazovanja, kao i daljnji razvoj kvalitete javnih usluga.

Sudjelujući na panel raspravi "Novac EU fondova za lansiranje oporavka i održivog razvoja", Tramišak je rekla da su za novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021. - 2027. Komisiji poslani nacrti operativnih programa, u tijeku su usuglašavanja i pojašnjavanja ciljeva i prioriteta koji se žele postići, a raspisivanje prvih poziva u okviru novog VFO-a mogu se očekivati sredinom iduće godine.

Kada je riječ o financijskoj perspektivi 2014. - 2020., Tramišak je istaknula da je trenutna stopa ugovorenosti 123 posto, odnosno 13 milijardi eura, što je gotovo 2,5 milijarde eura više od dodijeljene alokacije. Rekla je da se u posljednjih godinu i pol dana iskorištenost podigla za 25 posto, prema krajnjim korisnicima tako je trenutno isplaćeno nešto više od 60 posto dodijeljene alokacije. Cilj je sredstva iskoristiti koliko je maksimalno moguće, apostrofirala je Tramišak te pojasnila da to ovisi i o korisnicima europskih sredstava, kao i mogućnostima samog gospodarstva.

Na konstataciju moderatorice Ariane Vele o "proceduralnom tsunamiju" koji Hrvatsku očekuje u iduće dvije godine, s obzirom i na provedbu starog i novog višegodišnjeg financijskog okvira, kao i NPOO-a, Tramišak je ustvrdila da je sustav funkcionira, no da se kapaciteti moraju ojačati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!