Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, zakon se odnosi na velike kompanije koje se nađu u određenim poteškoćama, a njihov značaj i veličina imaju sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje.

'Predlažemo zakon koji će omogućiti da imamo na temelju onog što su već rješenja u postojećim zakonima o stečaju te financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jedan novi, posebni zakon koji bi se odnosio na društva koja ispunjavaju dva temeljna uvjeta, a to su da imaju ukupni broj zaposlenika od preko pet tisuća i da im obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna kako bi ušle u kriterij onoga što nazivamo sistemskim kompanijama', rekao je Plenković.

Trenutačno u Hrvatskoj postoji 10 trgovačkih društava koja sa svojim povezanim ili ovisnim društvima udovoljavaju kriteriju trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku s obzirom na razinu zaposlenosti.

U spomenutih 10 trgovačkih društava u 2015. bilo je zaposleno 11,5 posto osoba zaposlenih od ukupnog postotka zaposlenih u pravnim osobama, a ta su društva ostvarila ukupan prihod od 34,6 posto  BDP-a iz 2015. godine.

Izvanrednu upravu čini povjerenik kojega postavlja Vlada na zahtjev dužnika ili dužnikova vjerovnika. Za razliku od prvotnog prijedloga, prema kojem je pravo na pokretanje postupka imao dužnik s dospjelim potraživanjem u iznosu od minimalno 350 milijuna kuna, u končanom prijedlogu zahtjev može podnijeti svaki vjerovnik, ali mora dobiti suglasnost dužnika.

Dužnost povjerenika je ta da poduzima mjere u okviru postupka izvanredne uprave te osigurava likvidnost, restrukturiranje i održivost za dužnika. Odnos dužnika i vjerovnika regulira se zakonski, uvođenjem mjere izvanredne uprave i drugih pravnih mehanizama, uz istodobno razmjerno uvažavanje interesa drugih sudionika.

Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske što znači da zakonom nije predviđena financijska intervencija države.

Izvanredni povjerenik ne može bez suglasnosti vjerovničkog vijeća donijeti odluku niti poduzimati radnje s ciljem raspolaganja nekretninama dužnika, dionicama ili udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosa gospodarske cjeline, ako vrijednost prelazi 3,5 milijuna kuna.

Trgovački sud provodi nadzor rada izvanrednog povjerenika. Uz povjerenika, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta formira savjetodavno tijelo od pet članova koje daje mišljenje o odlukama i radnjama izvanrednog povjerenika u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, ako to zatraži Ministarstvo ili sud.

Interese vjerovnika štiti vjerovničko vijeće od devet članova, koje od dana osnivanja pa sve do dovršetka postupka izvanredne uprave ima pravo na obaviještenost o stanju dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava. Vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.