Zbog novih pravila EU-a o zaštiti osobnih podataka od petka 25. svibnja privremeno će s radom prestati Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK). Kad će ponovo proraditi, nitko točno ne zna. Dotad će građani sami morati dokazivati kreditnu sposobnost, što će produljiti, a moguće i poskupiti proces odobravanja kredita
Sigurno ste ovih dana dobili brojne mailove raznih tvrtki i institucija u kojima traže dodatna odobrenja za korištenje vaših osobnih podataka. Sve je to zbog Opće uredbe o zaštiti podataka, takozvanog GDPR-a, koja kreće s primjenom od petka na području čitave Europske unije.
GDPR bi, barem se tako nadaju u Bruxellesu, trebao svim građanima EU-a dati više zaštite i kontrole nad onim što o njima znaju razne kompanije koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke.
Među takvim kompanijama su i banke koje muče još mnoge nejasnoće vezane za primjenu GDPR-a. Kako bi izbjegli 'masne' kazne, bankari su procijenili da im je najbolje privremeno zaustaviti rad HROK-a, preko kojeg su dosad razmjenjivali podatke o kreditnoj sposobnosti građana.
vezane vijesti
Logično, postavilo se pitanje kako će se to u praksi odraziti na proces izdavanja kredita?
Iz malobrojnih, šturih službenih odgovora koje smo dobili iz banaka može se zaključiti da niti bankari još nisu sigurni kako će se sve odvijati bez HROK-a.
Jedino u čemu se svi slažu i što ističu to je da neće doći do prestanka odobravanja kredita građanima.
Iz OTP banke tako poručuju da je HROK uistinu 'važan za zaštitu sustava od kreditnog rizika te individualnu zaštitu klijenata od prezaduženosti', ali ne očekuju zastoje u kreditiranju stanovništva.
'Moguće je produljenje procesa odobravanja kredita za jedan dan. Za procjenu kreditne sposobnosti očekujemo da će nam u nekim slučajevima biti potrebna dodatna dokumentacija, što sa sobom nosi neke manje iznose troškova za pribavljanje tih dokumenata', odgovorili su za tportal iz OTP-a.
Dvije najveće banke, Zagrebačka banka i PBZ, ostale su gluhe na naš upit dok je iz Addiko banke tek kratko odgovoreno kako su oni 'kreditno poslovanje uskladili s novonastalim promjenama te nastavljaju s obradom kreditnih zahtjeva klijenata'. Za sva ostala pitanja uputili su nas na sam HROK.
U neslužbenim razgovorima bankari su ipak bili nešto pričljiviji. Iz onoga što kažu proizlazi kako će građani, sve dok HROK ne radi, morati sami dokazivati svoju kreditnu sposobnost.
Primjerice, ako zatražite kredit u banci u kojoj imate račun, odnosno njezin ste klijent, tad će se od vas tražiti potpisivanje izjave da nemate dugovanja u drugim bankama.
Ako niste klijent te banke, uz dokumentaciju potrebnu za podnošenje kreditnog zahtjeva morat ćete priložiti minimalno još dva dokumenta: pregled prometa po računu u banci u kojoj ostvarujete redovita mjesečna primanja i potvrdu iz Fine o tome da niste u zadnjih šest mjeseci bili u blokadi i da ste uredan platiša.
Zatražili smo i od HROK-a procjenu toga koliko će se bez njih produžiti procedura odobravanja kredita u bankama, ali nismo dobili precizan odgovor.
'Ne možemo točno procijeniti koliko će proces duže trajati iz razloga što to ovisi o pojedinoj situaciji svakog građanina koji zahtijeva kredit te o banci koja izdaje kredit. U slučaju da građanin ima više računa i kredita u različitim bankama, proces će trajati duže s obzirom na to da će biti potrebno prikupiti više dokumentacije', poručili su iz HROK-a.
Isto tako, nisu nam znali odgovoriti kad će ponovo početi s radom jer, ističu, 'postoji više mogućih rješenja te je potrebna što kvalitetnija i efikasnija suradnja' kako bi se primijenilo sve ono što traži GDPR.
