Konkretno, prag za obvezno izvještavanje o održivosti je s dosadašnjih 250 zaposlenih, 50 milijuna eura prihoda i 25 milijuna eura bilance podignut na više od tisuću zaposlenih i više od 450 milijuna eura prihoda, pri čemu oba uvjeta moraju biti ispunjena istodobno. Procjenjuje se da je time oko 80 posto poduzeća rasterećeno obveze. Ona mala i srednja poduzeća koja su prvo izvješće trebala predati za 2026. godinu, oslobođena su te dužnosti, a smanjen je i broj obveznih podataka za 61 posto.

Omnibus je ograničio i što velika poduzeća mogu tražiti od dobavljača s manje od tisuću zaposlenih, a to su samo podaci predviđeni dobrovoljnim standardom izvještavanja. Time su mala i srednja poduzeća zaštićena od toga da im se ukinute obveze vrate kroz zahtjeve velikih kupaca. Za hrvatska mala i srednja poduzeća to je najvažnija odredba cijelog paketa. Ona ne znači da podaci više neće trebati, nego da je definirano što i koliko se smije tražiti.

Kompanije ne odustaju od održivosti

Podaci pokazuju da kompanije ne odustaju od održivosti kada ih propisi na to više ne prisiljavaju. Početkom ove godine više od deset tisuća poduzeća imalo je validirane znanstveno utemeljene klimatske ciljeve – gotovo 40 posto više nego godinu ranije i više nego dvostruko u odnosu na 2023., prema Inicijativi za znanstveno utemeljene ciljeve. Ova poduzeća čine više od 40 posto globalne tržišne kapitalizacije. Sličan zaključak proizlazi i iz ankete provedene među 400 poduzeća izuzetih iz obveze izvještavanja, a koja kaže da 90 posto izuzetih poduzeća namjerava nastaviti ili čak proširiti izvještavanje, a 86 posto smatra da može nastaviti i prema punim europskim standardima.

Ispitanici također navode da podatke o održivosti već primjenjuju u operativnom planiranju i upravljanju resursima, inovacijama i dizajnu procesa, financijskom planiranju i odlukama o ulaganjima te u procjeni rizika u dobavljačkim lancima. Među koristima najčešće ističu bolji uvid u klimatske, opskrbne i operativne rizike, veće povjerenje investitora i lakše odgovaranje na upite kupaca i partnera. Drugim riječima, ono što je nastalo kao obveza izvještavanja pretvorilo se u podatkovnu infrastrukturu za odlučivanje.

Upravo to je test kroz koji hrvatsko gospodarstvo prolazi ove godine. Održivost više nije pitanje usklađenosti, a ni pitanje uvjerenja. Postala je pitanje toga koliko dobro poduzeće poznaje samo sebe i koliko uvjerljivo to može pokazati onome tko odlučuje o njegovu financiranju.

Koliko ta procjena zaista ulazi u donošenje odluka o financiranju pojašnjava Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.

„Važno je istaknuti da već neko vrijeme održivost nije samo opcija, nego nužnost za dugoročnu konkurentnost i otpornost gospodarstva. Kao financijska institucija, svoju ulogu vidimo u usmjeravanju kapitala prema održivim projektima te u aktivnoj podršci klijentima na njihovom putu zelene tranzicije. Vjerujemo da je za dugoročni uspjeh potrebno odgovorno investiranje. Stoga, u poslovne odluke integriramo ESG kriterije te financiramo kvalitetne projekte koji doprinose održivom razvoju,“ ističe Schoefboeck.

O uvjetima pod kojima poduzeća dolaze do kapitala govorit će Schoefboeck detaljnije na konferenciji Podržimo održivo 2026. Erste banka partner je konferencije na kojoj će pojasniti zašto zahtjevi financijskog sektora prema kvaliteti podataka i vjerodostojnosti tranzicijskih planova rastu, dok se regulatorni okvir za izvještavanje pojednostavljuje.

Kapital teče onamo gdje postoji povjerenje

Onaj tko odlučuje o financiranju ne gleda, međutim, samo podatke. Kapital sam po sebi ne stvara inovaciju s učinkom – tvrdi to Claire Lewis, suosnivačica i bivša izvršna direktorica Baltic Venturesa, akceleratora i sindikata poslovnih anđela iz Liverpoola. Na Podržimo održivo elaborirat će svoj stav da kapital teče onamo gdje postoji povjerenje, povjerenje raste kroz odnose, a odnosi se grade unutar zdravih ekosustava, među poduzetnicima, ulagačima, sveučilištima, poduzećima i državom. Za ulagača to znači da pitanje nije samo u koja poduzeća ulaže, nego kakav sustav njegov kapital pomaže stvoriti. Pojasnit će također što se o gradnji otpornijih, uključivijih i održivijih gospodarstava može naučiti od najuspješnijih poduzetničkih ekosustava u svijetu.

Kao članica stručnog investicijskog žirija Pitch natjecanja HGK za najbolje održive inovacije, Lewis će ocjenjivati predstavnike hrvatskih start-up i scale-up poduzeća koji razvijaju održiva inovativna tehnološka, proizvodna ili uslužna rješenja.

Konferencija Podržimo održivo i ove godine okuplja snažne partnere koji prepoznaju važnost održivog i otpornog gospodarstva. Konferenciju su podržali Erste banka i Counter Forced Labor Technologies kao platinasti partneri, Generali osiguranje i Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA i Kaufland kao brončani partneri, a prijatelji konferencije su: Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj, E.ON, Ericsson Nikola Tesla, Končar, Tetra Pak, Cemex, Badel 1862, Coca-Cola HBC Hrvatska, Automatic servis, Croatia Airlines, Zagrebački holding, Zagreb plakat i Spring+Shift. Institucionalni partneri konferencije su Ministarstvo financija RH, HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Europska investicijska banka i Europska komisija.