ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE OTKRIVA

Mrsić pogrešno prebrojio volontere, ali točno je da većina radi za državu

Mirando Mrsić

Mirando Mrsić

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Ministar rada Mirando Mrsić prošli se tjedan pohvalio da je prema modelu tzv. volontiranja zaposleno 2.400 mladih, no podaci HZZ-a pokazuju da ih je zaposleno ipak manje - tek 1.751. Suprotno planiranom, ovaj model je povećao zaposlenost u javnom sektoru, gdje ministar Mrsić trenutačno pregovara sa sindikatima o rezanju radničkih prava i u koji je pohrlilo 1.068 mladih ljudi koji tamo odrađuju svoju praksu

'Za četiri mjeseca provođenja mjera ukupno je zaprimljeno 2.562 zahtjeva, od kojih je 1.751 već ugovoreno i osobe su zaposlene, u postupku je još 481 zahtjev, a 330 zahtjeva je odbijeno', odgovorili su tportalu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na upit koliko je mladih zaposleno preko tzv. Mrsićevog modela.

Ministar je prošli tjedan u javnost izašao s nešto optimističnijom brojkom: upitan kako napreduje zapošljavanje mladih prema modelu tzv. volontiranja, izjavio je da je zaprimljeno više od 2.600 zahtjeva te da ih je već odobreno 2.400. Čak i ako je zbrinutim volonterima pribrojio i slučajeve koji se još obrađuju na HZZ-u (1.751 plus 481 zahtjev), brojka je opet prevelika u odnosu na stvarnu.

No veći je problem od Mrsićevog lapsusa to što, suprotno Vladinim namjerama, ovaj model nije imao značajan odjek tamo gdje je nužno poticati zapošljavanje - u privatnom sektoru. Iako je ministar u lipnju izjavljivao kako čak 70 posto zahtjeva dolazi iz privatnog sektora, statistika se vrlo brzo okrenula naopako pa Mrsićeva mjera trenutačno jača javni sektor koji isti ministar u pregovoru sa sindikatima pokušava oslabjeti.

U HZZ-u nam kažu da je prema Mrsićevom modelu (koje se službeno zove 'Stručno osposobljavanje za rad') u javnom sektoru zaposleno 61,3 posto mladih, a u privatnom sektoru posao je našlo 36 posto, a u udrugama 2,5 posto. Pretvoreno u realne brojke, privatni sektor prihvatio je tek 630 volontera, a u javnom ih je sektoru završilo čak 1.068.

Na naš upit o problemima s kojima se pri korištenju ovog modela susreću poslodavci, u HZZ-u odgovaraju: 'Najčešće poslodavci koji bi primili osobe na stručno osposobljavanje nemaju osigurane uvjete za mentorstvo ili su unazad šest mjeseci davali poslovno uvjetovane otkaze, a kod manjeg broja poslodavaca prepreka je negativno financijsko poslovanje odnosno nepodmirene obaveze na ime javnih dugovanja (porezi, prirezi, doprinosi i sl).' Drugim riječima, mjera je namijenjena 'zdravim' poslodavcima, kojih u privatnom sektoru očito nema dovoljno, unatoč strahu dijela javnosti da će se na ovaj način masovno izrabljivati mlade.

Cilj Mrsićevog zakonskog prijedloga bio je da se mladim nezaposlenim osobama omogući zapošljavanje na godinu dana, tijekom koje im država plaća doprinose i daje mjesečnu naknadu od 1.600 kuna. Time bi im se pomoglo da na tržištu rada postanu konkurentniji stjecanjem dragocjenog radnog iskustva. Mrsić je najavljivao da će se za godinu dana na ovaj način zaposliti 10.000 mladih što je, ako brojke nastave rasti ovim trendom, previše optimistična procjena. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi