Premijerka Jadranka Kosor i predstavnici vodećih banaka potpisali su u Banskim dvorima dugo očekivani sporazum kojim je definiran model pomoći građanima zaduženim u švicarskim francima. Kako je već najavljeno, mjere uključuju fiksiranje tečaja švicarskog franka, uz odgođeno plaćanje akumuliranih tečajnih razlika. Pravo na korištenje pomoći imat će svi korisnici stambenih kredita u švicarskim francima
Memorandum predviđa fiksiranje tečaja franka na razini od 5,8 kuna, a razlika između fiksnog i tržišnog tečaja obračunavat će se kao odgođeno potraživanje banaka na rok od pet godina. Na kumulirani dug u prvih šest mjeseci neće se obračunavati kamata, a nakon toga svaka banka odredit će kamatu u skladu s vlastitom poslovnom politikom, ali ne višu od 3,95 posto godišnje.
Ukoliko bi se uslijed pada tečaja franka odgođeno potraživanje svelo na nulu, kredit bi se nastavio plaćati prema uvjetima iz osnovnog ugovora prije isteka roka od pet godina.
'To je maksimum koji smo uspjeli dogovoriti s bankarima. Predlagali smo još neke mjere, ali za dogovor je potrebno dvoje', rekla je premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka.
Najavila je i promjenu zakona, kojom će se omogućiti smanjivanje kamatnih stopa ispod četiri posto bez oporezivanja. Bankari se nisu izjasnili koliko će sniziti kamatne stope, ističući da će svaka će banka u ovisnosti o svojoj poslovnoj politici razmotriti uvjete pod kojima klijenti podmiruju svoje obveze, uključujući mogućnost daljnjeg smanjenja kamatnih stopa.
Bankari očekuju da će prve aranžmane po novom modelu moći ponuditi klijentima tijekom listopada.
Predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka izrazio je uvjerenje da će se primjenom ovog modela i ispuhivanjem vrijednosti franka stanje za građane smiriti. Pritom je naglasio da banke ne zarađuju na švicarskom franku jer imaju iste obveze prema svojim kreditorima kao i građani.
Predložio je klijentima da, ukoliko unutar pet godina tečaj franka padne ispod fiksirane razine od 5,8 kuna, razmisle o konverziji kredita u neku drugu valutu
