Jedan od rijetkih argumenata vladajućih kada žele poručiti da u gospodarstvu nije sve tako crno, jest statistički podatak o smanjenju broja nezaposlenih. Taj adut iskoristio je i premijer Milanović u govoru o stanju nacije, kada je rekao da je u posljednjih nekoliko mjeseci broj nezaposlenih među mladima smanjen za sedam posto
Zaista, statistički podaci o padu broja nezaposlenih signaliziraju pozitivne trendove na tržištu rada. Međutim, ako se istovremeno promatra kretanje broja zaposlenih, slika je sasvim drugačija.
Prema podacima Statističkog zavoda, krajem kolovoza na Zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 289.889 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s kolovozom 2013. manje za 7,6 posto ili za 23.786 osoba. Na prvi pogled taj trend zvuči ohrabrujuće, ali na žalost smanjenje broja nezaposlenih nije pratilo povećano zapošljavanje. Upravo suprotno, u istom je razdoblju broj zaposlenih smanjen za 27.175 (s 1.391.774 krajem kolovoza 2013. na 1.364.599 krajem kolovoza 2014).
Kako je moguće da se istovremeno smanjuju i zaposlenost i nezaposlenost? Činjenica je da se znatno više ljudi po raznim osnovama 'briše s burze' nego što ih pronalazi novi posao. Glavni razlog za to su oštrija pravila na Zavodu za zapošljavanje zbog kojih se mnogi nezaposleni brišu iz evidencije zbog neaktivnosti. Jedan dio nezaposelnih povlači se s burze jer ne vide nikakvu korist od prijavljivanja, a sve je više i onih koji iz evidencije izlaze jer su odlučili otići iz Hrvatske.
Stoga stručnjaci smatraju da je isticanje samo podataka o kretanju nezaposlenosti, bez prikazivanja šire slike, u stvari manipuliranje javnošću. 'Podaci o padu nezaposlenosti nisu nikakva sreća kada nema povećanja zaposlenosti. To znači da se ljudi miču s burze ili sami odlaze jer više u nju ne vjeruju', kazao je nedavno u 'Otvorenom' analitičar Damir Novotny, komentirajući kretanje na tržištu rada.
Slično misli i ekonomist Josp Tica, koji smatra da treba koristiti podatke Eurostata o stopi zaposlenosti. 'EU inzistira na omjeru zaposlenih i radno sposobnih između 20 i 65 godina starosti. S tom statistikom može se manipulirati samo ako se krivo popiše stanovništvo', kaže Tica.
A Eurostatova statistika pokazuje poraznu istinu. U posljednjih pet godina stopa zaposlenosti kontinuirano pada sa 61,7 posto 2009. na 53,9 posto 2013. godine. Po tom pokazatelju Hrvatska je, uz Grčku, najgora u cijeloj Europskoj uniji u kojoj je prosječna stopa zaposlenosti 68,4 posto.
