Hoće li poljoprivrednici s traktorima opet izići na ceste? Farmeri s đakovačkog područja nakon nekoliko godina izbivanja sa seljačke scene ponovno zbijaju redove. Nekadašnja udruga Brazda, koju je vodio Matija Brlošić, želi oživjeti svoj rad koji je utihnuo likvidacijom nakon što su završili u stečaju zbog duga od 1700 kuna za odvoz smeća
'To je inicijativa, ne s moje strane, nego su me zamolili ako im mogu pomoći kako bi se osnovala udruga jer poljoprivrednici smatraju da bi im ona bila dobrodošla', kaže za tportal Matija Brlošić, sada član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, uvjeren kako će udruga poslije Uskrsa i zaživjeti.
Statut se već piše. Udruga bi okupljala poljoprivrednike, isto kao i ona prethodna, svih profila. Sastali su do sada dva puta i bilo ih je oko 70 zainteresiranih. Bivši seljački vođa ne smatra da su izgubili kredibilitet među poljoprivrednicima đakovačkog kraja iako su s vlastitom listom sudjelovali i na lokalnim izborima 2005., kada su se utrkivali za Gradsko vijeće Đakova. Nedostajalo im je tada za ulazak u gradsku vlast oko 30 glasova.
vezane vijesti
'Po mojoj procjeni, moglo bi se sigurno skupiti između 150 i 200 članova. Ona stara Brazda imala je preko 250 evidentiranih članova. A hoće li se i nova udruga zvati Brazda, teško je reći', odgovara nam ovaj nekadašnji seljački vođa te ovoga puta svoje mjesto želi prepustiti mlađim generacijama.
Kaže nam kako se ne vidi kao predsjednik iako poljoprivrednici na tome inzistiraju, ali on je tu, dodaje, da im pomogne. A jesu li seljačke udruge posljednjih godina zamrle ili samo utihnule, pitamo ga.
'Zamrle su jer su njihovi članovi stariji poljoprivrednici; ljudi su zašli u godine i umorili su se od cijele te priče. Došlo je do smjene generacija. Sada dolaze mladi nositelji, dobrim dijelom već formiranih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. S njima stižu i nove ideje. Neka se bore. I mi smo se u svoje vrijeme borili za prava', odgovara Brlošić za tportal.
On ostaje u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori jer se mora, dodaje, raditi i na jačanju te institucije, ali su udruge, po njegovu mišljenju, jako dobra stvar.
'Pomoći ćemo novim generacijama koliko budemo mogli. I u prosvjedima. Oni su svakodnevnica u Europi, a kod nas se zastalo po tom pitanju. Ne bih rekao da nam je puno bolje nego farmerima u Njemačkoj ili Francuskoj. Prosvjed dobro dođe jer se političari znaju uspavati misleći kako su napravili sve zato što s druge strane nema kritike, ali problema sigurno ima, a što idemo dalje, bit će ih više. Nismo iskoristili fondove, zemljište je ponovno vraćeno na lokalnu samoupravu. Bilo bi dobro da poljoprivrednici sudjeluju u pisanju programa. Lijepo je vidjeti traktore na prosvjedima, bez obzira kako se to komentira. Tada se ipak o poljoprivredi na neki način govori', zaključuje on.
