digitalizacija poljoprivrede

Kupci nakon korone sve više žele kupovati domaće, a mi možemo zadovoljiti jedva 50 posto potražnje za hranom. Taj bi problem uskoro mogao postati mnogo veći

  • Autor: Matija Žulj
  • Zadnja izmjena 14.12.2021 13:50
  • Objavljeno 14.12.2021 u 13:50
Tvrtka Belje predstavila je 2016. projekt precizne poljoprivrede uz korištenje dronova

Tvrtka Belje predstavila je 2016. projekt precizne poljoprivrede uz korištenje dronova

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović/PIXSELL

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa nedavno je uzrokovala nestašice hrane na policama trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji, a sa sličnim smo se scenarijem i sami susretali prošle godine, kada je došlo do kratkotrajnih prekida u lancu opskrbe. Pandemija je još jednom ukazala na važnost očuvanja domaće proizvodnje, ali i problem samodostatnosti, s kojim se, kao i mnoge druge zemlje, suočava Hrvatska. Taj bi problem u nekoliko sljedećih godina mogao biti mnogo veći, o čemu za tportal piše osnivač i predsjednik Uprave Agrivija Matija Žulj

Hrvatska je po produktivnosti u proizvodnji hrane na razini 30 posto prosjeka Europske unije i na samom je začelju. Vlastitom proizvodnjom pokrivamo tek oko 50 posto potreba stanovništva za hranom, unatoč tome što imamo ogroman poljoprivredni potencijal. To znači da ne možemo samostalno zadovoljiti svoje potrebe i da uvelike ovisimo o uvozu namirnica, zbog čega ne možemo kontrolirati ni sljedivost proizvodnje ni sigurnost namirnica, što se upravo u posljednjem razdoblju pokazalo ključnim pri konačnom odabiru i kupovini hrane.

A svjedočimo sve bržoj promjeni navika potrošača te oni sve više žele domaću, lokalnu proizvodnju, uz sve izraženiju svijest o porijeklu namirnica i pojačanu brigu o svom i zdravlju svojih ukućana. Tu se postavlja pitanje kako doskočiti tom raskoraku na tržištu i kako dugoročno smanjiti ovisnost o inozemnim proizvođačima?

Digitalizacijom poljoprivrede može se povećati stopa samodostatnosti

Matija Žulj, osnivač i predsjednik Uprave Agrivija

Matija Žulj, osnivač i predsjednik Uprave Agrivija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Agrivi

Prije svega, kao logično se rješenje nameće povećanje stupnja samodostatnosti. Jedan od najefikasnijih i najbržih alata uvođenje je digitalizacije u poljoprivredne procese jer to jamči povećanje efikasnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, i to u iznimno kratkom roku. Uspješno provedena digitalizacija poljoprivredne proizvodnje za prosječnog proizvođača znači povećanje profitabilnosti između 50 i 100 posto u samo godinu dana. To pak otvara velik prostor dodatnim investicijama i čini proizvodnju održivom.

A Hrvatska ima sve nužne preduvjete za povećanje samodostatnosti u poljoprivredi - dugu tradiciju proizvodnje različitih kultura, znanje i iskustvo, plodnih 1.563.000 hektara zemljišta, od čega oko 400.000 hektara slobodnog, raspoloživog državnog zemljišta. A samodostatnost nije nešto potpuno nepoznato u Hrvatskoj. Dovoljno za vlastite potrebe proizvodimo gotovo sve žitarice. Istovremeno, proizvodnjom voća i povrća za većinu kultura ne možemo zadovoljiti vlastite potrebe.

Sljedivost procesa proizvodnje hrane kupcima sve važnija

A što digitalizacija donosi potrošačima? Danas kupci sve više žele donositi informirane odluke pri kupnji namirnica jer žele nutritivno bogatu i zdravu hranu, a digitalizacija upravo omogućuje to da znaju što konzumiraju, otkud stiže njihova hrana i na koji je način tretirana. Stalnom kontrolom proizvodnog procesa zapravo se jamči sljedivost cjelokupnog proizvodnog procesa, što znači i povećanje standarda sigurnosti i kvalitete namirnica. Kupci tako dobivaju ono najbolje od proizvodnje.

  • +22
  • +19

Poljoprivreda

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Činjenica je da je digitalizacija poljoprivrede ključan preduvjet za povećanje lokalne samodostatnosti, ali i za to što i kako jedemo, odnosno postizanje sljedivosti poljoprivredne proizvodnje i potpune transparentnosti o tome kako je ta hrana proizvedena. S druge strane, pružanje potpune sljedivosti proizvodnje smanjuje rizike povlačenja proizvoda te osigurava dodanu vrijednost proizvoda i tako omogućuje bolju poziciju na tržištu.

Hrvatska poljoprivreda trenutno je digitalizirana oko pet posto, prosjek na razini EU-a iznosi između 15 i 20 posto dok je u SAD-u taj udio iznad 30 posto. Jasno je da itekako ima prostora za digitalizaciju u poljoprivredi u našoj zemlji, no trenutačnu situaciju moramo promatrati kao poticaj za dodatni iskorak kako bismo u što kraćem razdoblju nadmašili prosjek EU-a. Iz tog je razloga ključno što više poticati korištenje digitalnih poljoprivrednih rješenja, od kojih korist imaju i proizvođači, ali i potrošači.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!