Digitalizacija poljoprivrede donosi brojne prednosti i proizvođačima hrane i kupcima. Poljoprivrednicima povećava zaradu, i to kroz smanjenje troškova te omogućavanje postizanja premium cijene za proizvode, a na taj način povećava i održivost poljoprivredne proizvodnje. Sigurno je da digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu. Nažalost, sigurno je i to da Hrvatska kaska za svjetskim trendovima, iako su posljednjih godina i u nas učinjeni određeni pomaci.

Možda najbolje što Hrvatska može ponuditi na području digitalne poljoprivrede jest ono što već godinama poduzima Agrivi, hrvatska tehnološka kompanija koja je razvila jednu od najuspješnijih globalnih aplikacija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Njihov softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koriste profesionalni poljoprivrednici svih veličina, prehrambene kompanije, agro-banke i drugi dionici industrije poljoprivrede i hrane, a lokaliziran je na 15 jezika. Nažalost, takvih primjera zasad nema puno.

Hrvatski Nacionalni program oporavka i otpornosti predvidio je znatna sredstava koja su namijenjena za digitalna transformacija poljoprivrede. Ukupno se radi o 77 milijuna kuna od čega se planira utrošiti za Uspostava digitalnih javnih usluga iznos od 14 milijuna kuna, Pametna poljoprivreda 50 milijuna te Sustav sljedivosti 13 milijuna.

Zvjezdana Blažić, konzultantica iz tvrtke geja savjetovanje d.o.o., kaže da se pomoću digitalnih tehnologija postižu znatno bolji rezultati u prinosima i produktivnosti rada. Za to su potrebne različite nove tehnologije i inovacije.

- Potrebno je upravljati aplikacijama na traktorima i opremi za prskanje, senzorima, dronovima i pametnim mjerenjima. Digitalna poljoprivreda je i koncept upravljanja poljoprivredom koji se temelji na promatranju, mjerenju i traženju odgovora na različite promjene na poljima. Digitalni alati omogućuju rano otkrivanje promjena na usjevima ili bolesti kod životinja, kaže Blažić. U Hrvatskoj ali i širom EU, postoje dosta ograničavajućih čimbenika u primjeni digitalnih tehnologija, poručuje Blažić.

- Ograničen pristup internetu i digitalnim infrastrukturama. Svijest o prednostima je još uvijek vrlo niska. Vještine farmera koji su diljem EU spadaju uglavnom u starije dobne skupine te ne posjeduju nužna znanja za upotrebu digitalnih tehnologija. Omjer koristi i troškova je također potrebno preispitati jer nove tehnologije su uglavnom vrlo skupe. Poljoprivredni proizvođači uglavnom su vrlo zatvoreni za dijeljenje podataka o svojoj proizvodnji iz najrazličitijih razloga kao što su dobivanje raznih subvencija, plaćanje poreza i slično, zaključuje Blažić.

Za sve što se tiče digitalne poljoprivrede važno je znanje. Fakultet agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku ove je godine upisao prvu generaciju studenata na diplomski sveučilišni studij 'Digitalna poljoprivreda' koji će se, uz sudjelovanje profesora i predavača iz inozemstva, održavati na engleskom jeziku. Riječ je o jedinstvenom studiju za poslove budućnosti, čiji će stručnjaci doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne

proizvodnje. Pokretanjem ovog studija, Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao centar izvrsnosti za digitalnu poljoprivredu. Značajno je što se jedan takav studij otvorio upravo u Slavoniji.

O važnosti digitalne poljoprivrede govorit će se na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se u srijedu 8. prosinca održati treće izdanje konferencije "Digitalna poljoprivreda" pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

- Transformacija, ali i opstanak poljoprivredne zajednice ovisi o digitalnim rješenjima koja već danas učinkovito pružaju potporu poljoprivrednicima u boljoj učinkovitosti i efikasnosti upravljanja. Pametna sela predstavljaju novi koncept, a za sve to potrebno je educirati i informirati se kako bi hrvatska poljoprivreda bila konkurentnija u budućnosti. Zato je tu konferencija Digitalna poljoprivreda koja bez kotizacije pruža mogućnost sudionicima da saznaju o mogućnostima i rješenjima s kojima se danas susrećemo na domaćem i međunarodnom tržištu, kaže Danijel Koletić, predsjednik organizacijskog odbora treće po redu konferencije Digitalna poljoprivreda.