Bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B) u svom je izvješću za veljaču 2009. godine zadržala ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske DB3c, svrstavši Hrvatsku u zemlje umjerenog rizika za ulaganja
U izvješću koje prenosi zagrebačka tvrtka Bonline kaže se da Hrvatska narodna banka nastavlja politiku očuvanja tečaja kune i stabilizacije domaće valute odnosno ograničavanja deprecijacijskih pritisaka u odnosu na euro.
No, nastavlja se usporavanje gospodarskog rasta koji je u trećem tromjesečju 2008. godine iznosio 1,6 posto na godišnjoj razini što je najniži rast od posljednjeg kvartala 2000. godine.
Djelomice je tome tako zbog usporavanja privatne potrošnje čiji je rast u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2007. iznosio samo 0,4 posto, dok je u drugom kvartalu iznosio 2,2 posto. Usporen je i rast javne potrošnje na 1,3 posto u trećem kvartalu dok je u drugom iznosio 3,2 posto, kaže se u izvješću te se navodi kako se čini da će se usporavanje gospodarskih aktivnosti nastaviti u četvrtom kvartalu 2008. godine kao i na početku 2009.
Pritom se napominje da ključne gospodarske grane kao što su građevinarstvo osjećaju utjecaj regionalnog usporavanja što se ilustrira podatkom po kojem je broj građevinskih dozvola izdan od početka 2008. do kraja studenog pao za 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2007.
Ističe se i pad turizma u studenom na godišnjoj razini za 5 posto te se dodaje da je i industrijska proizvodnja također počela osjećati utjecaj domaćeg i globalnog usporavanja pa je tako u studenom na godišnjoj razini pala za 3,5 posto.
Podsjeća se i na pad indeksa potrošačkih cijena u prosincu u odnosu na studeni za 0,6 posto, čime je nastavljen pad iz studenog od 0,1 posto.
Također u izvješću se napominju i posljedice prekida isporuke ruskog plina tijekom siječnja.
Dodaje se da je u Hrvatskoj, što nije iznenađujuće, porasla nezaposlenost koja je u studenom iznosila 13,2 posto, a u listopadu 12,9 posto.
Sve to će po analitičarima D&B-a rezultirati snažnim pritiscima na proračun te predviđaju daljnje usporavanje gospodarskog rasta najviše zbog nepovoljnog trenda u privatnoj potrošnji, suzdržanosti investitora i negativnog utjecaja regionalnih trendova na potražnju za hrvatskom izvoznom robom.
Kao dobru okolnost navode dogovor Vlade i sindikata oko privatizacije brodogradilišta i predstavljanje planova restruktuiranja i privatizacije Europskoj komisiji.
