U subotu je u organizaciji udruge Nova perspektiva u zagrebačkom Sheratonu održana rasprava „Europodručje: prilika ili rizik?“. Gosti panelisti bili su profesorica ZŠEM-a Vedrana Pribičević, Izvršni direktor Latvijskog udruženja ekonomista Elmars Kehris, predsjednik konzervativne zaklade New Direction i europarlamentarac Tomasz Poręba, profesor na ZŠEM-u Neven Vidaković, profesor ekonomije Sveučilišta u Hamburgu Bernd Lucke, glavni urednik portala BrusselsReport.eu - Pieter Cleppe, ekonomski analitičar Andrej Grubišić, strateški savjetnik međunarodnih ulagača i financijskih institucija te bivši član MMF-a Domenico Lombardi, saborska zastupnica Vesna Vučemilović, ustavni stručnjak Mato Palić, predsjednica Instituta Promyka Weronika Dumin te izvršni direktor zaklade New Direction - Witold de Chevilly.

Tijekom rasprave koju je otvorio saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre otvorile su se mnoge teme i problemi koje nismo mogli čuti u javnom prostoru. Poznati stručnjaci u Hrvatskoj i EU istaknuli su niz problema gospodarstva, poduzetništva, monetarnog suvereniteta i politike Europske središnje banke te naglasili prednosti, ali i rizike hrvatskog priključivanja euro području.

Witold de Chevilly izrazio je zadovoljstvo iznesenim argumentima stručnjaka za i protiv ulaska Hrvatske u eurozonu: „Po istraživanjima 70% Hrvata želi znati više o problemima, izazovima, rizicima ili prilikama o uvođenju euro valute. Zbog toga je potrebno i odlično što su se sastali stručnjaci iz raznih zemalja koji su prenijeli svoja mišljenja i iskustva.“

Saborska zastupnica Vučemilović napominje da treba voditi računa što uvođenja eura donosi našim građanima, hoće li dovesti do rasta cijena i udara na džepove građana? Najavljuje prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi narod odlučio želi li kunu zamijeniti eurom. Ustavni stručnjak Mato Palić pojasnio je pravne aspekte najavljenog referenduma, kao i moguće prepreke.

Domenico Lombardi također smatra kako je referendum dobro rješenje, budući da uvođenjem eura dolazi do mnogih ograničenja te naglašava kako bi Hrvatska trebala razmotriti je li spremna u ovo nesigurno vrijeme ući u eurozonu. Vedrana Pribičević kaže kako je najveći benefit ulaska Hrvatske u eurozonu neovisan nadzor banaka.

Andrej Grubišić je za referendum istaknuo kako bi građani dobili više informacija, ali je nedvojbeno za uvođenje eura kako bi se uvele reforme u državi.

Konvergencijski kriteriji za uvođenje eura nekad su bili jasno definirani, a danas se temelje na očekivanim budućim brojkama.

„Prije 20 godina bio sam za uvođenja eura, međutim sada vidim duboke probleme. Opasna struktura i problem EU je da zemlje članice mogu napraviti dug te izaći iz EU čiste dok se njihov dug raspodjeljuje na ostale članice“, rekao je Bernd Lucke.

Umjesto da je euro postao valuta koja ujedinjuje dotad često sukobljene države, on se pretvorio u valutu koja je kreirala brojne ekonomske i političke probleme te podjele.

Neven Vidaković složio se s Luckeom: „Hrvatska plaća članstvo u EU, a sredstva koja dobivamo od EU ne koriste se za razvoj zemlje i otvaranje radnih mjesta, nego se koriste za političke svrhe“.

„Vidljivo je da su regije koje su vrlo snažne u smislu izvoza imale koristi od eura. U Njemačkoj su najviše koristi imale tri regije koje imaju snažnu auto industriju, ostale regije su imale negativne posljedice. Hrvatska će profitirati od ulaska u eurozonu ako ima snažnu industriju koja je usmjerena na izvoz“, upozorio je Lucke.

Eurozonu vode političari, a ne ekonomisti. Osim toga, dinamično zaduživanje plaćat će buduće generacije, istaknuo je Pieter Cleppe. Weronika Dumin istaknula kako nacionalne središnje banke imaju više alata za rješavanje krize od ECB-a.