BESPRAVNA GRADNJA

Kakva je bilanca legalizacije i hoće li se ponoviti?

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 31.03.2016 06:52
  • Objavljeno 31.03.2016 u 06:52
bespravna gradnja, graditeljstvo, nekretnine

bespravna gradnja, graditeljstvo, nekretnine

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Država je dosad od legalizacije bespravno sagrađenih zgrada uprihodila oko 1,2 milijarde kuna. Ostalo je neriješeno još oko polovicu predanih zahtjeva, njih približno 400.000. Ministar graditeljstva Lovro Kuščević najavljuje kako će ubrzati postupak ozakonjenja kako bi većina predmeta bila obrađena do kraja ove godine

Legalizacija je krenula u kolovoza 2012. i do isteka roka (30. lipnja 2013.) građani su predali ukupno 826.948 zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih objekata.

Veći je broj riješenih predmeta nego što piše u registru

Prema javno dostupnom registru dosad je riješeno oko 420.000 zahtjeva odnosno oko 50 posto. Ministar Kuščević tvrdi kako je stvarni broj riješenih predmeta veći.

'Ubrzat ćemo postupak ozakonjenja kako bi velika većina predmeta bila obrađena do kraja godine. U registru se kao riješeni označavaju predmeti koji su spremni za arhiviranje i takvih je nešto iznad 50 posto. Broj stvarno riješenih predmeta, u kojima je na primjer spremno za izdavanje rješenje o izvedenom stanju, a čeka se rješavanje pitanja naplate naknade, veći je za najmanje 10 posto, što znači da je postotak realno riješenih predmeta oko 60 posto', rekao je za tportal Kuščević.

Prošla je Vlada je zakonom propisala da na dan 31. prosinca 2015. treba biti riješeno najmanje 75 posto predmeta, a da će preostale preuzeti Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

Navedena agencija osnovana je 2014. s ciljem da pomogne gradovima i županijama. U njoj trenutačno radi 211 zaposlenika. Kuščević smatra kako ona dosad nije u potpunosti opravdala svoje postojanje.

Lovro Kuščević

Lovro Kuščević

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic

Ministar nezadovoljan radom Agencije

'Ne mogu biti zadovoljan radom Agencije jer je po riješenosti predmeta ispod hrvatskog prosjeka. Agencija ima riješenost predmeta manju od 40 posto, a gradski i županijski uredi u prosjeku su iznad 50 posto uz sve svoje redovne poslove. Istina je da je u protekla dva mjeseca Agencija podigla broj riješenih predmeta za gotovo osam posto i tu činjenicu pohvaljujem. Ali može se i bolje', istaknuo je Kuščević.

On smatra da je od osnivanja posebne Agencije puno bolje rješenje bilo da se išlo u stručno ekipiranje županijskih i gradskih upravnih tijela.

Najmanji postotak riješenih predmeta imaju Vukovarsko-srijemska (19,23 posto), Sisačko-moslavačka (14,30) posto i Karlovačka županija (17,95 posto). Kuščević upozorava kako su to sve županije koje su znatno stradale u ratu i tamošnji uredi za prostorno uređenje i gradnju imaju dodatno posla zbog dokumentacije izgubljene ili uništene u ratu.

'Broj riješenih predmeta u Karlovačkoj županiji veći je za 2.000 od podataka u registru. Zbog nepovoljne ekipiranosti, dali su prednost poslovima rješavanja predmeta, a sada će se dodatnim angažmanom naknadno upisati riješene predmete koji još nisu u registru', ustvrdio je Kuščević.

Odbijeno 40.000 zahtjeva za legalizaciju

Od ukupnog broja do sad riješenih zahtjeva njih oko 40.000 je odbijeno. Međutim, to ne znači da su to sve nelegalno sagrađene kuće ili zgrade.

'Neki su podnositelji podnosili posebno zahtjev za svaku građevinu koju su željeli ozakoniti, neki su podnijeli zahtjev za svaki slučaj jer nisu bili sigurni je li njihova zgrada građena prije ili nakon 1968. Velik dio njih je nakon uspješnog dokazivanja vremena gradnje odustao od daljnjeg postupka, rješenja o obustavi je skoro 29 tisuća. Niti svi predmeti koji nisu mogli biti ozakonjeni nisu isti, negdje je odbijeno ozakonjenje prozora na međi, a negdje cijela građevina', objasnio je Kuščević.

Građani su predali veliki broj i praznih zahtjeva odnosno bez ikakve potrebne popratne dokumentacije.

'Na kraju uvijek ostaju, recimo tako, najteži predmeti, a činjenica jest da dio ljudi zbog financijske situacije nije u mogućnosti novčano podnijeti cijeli postupak. Nakon što obiđem još neke županije i sagledamo godišnje izvješće Agencije morat ćemo i to pitanje prelomiti', istaknuo je Kuščević.

Legalizacija

Legalizacija

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković

Hoće li biti još jedan krug legalizacije?

Do sada je od legalizacije ukupno uprihođeno oko 1,2 milijarde kuna od čega je u državni proračun uplaćeno oko 570 milijuna kuna dok su ostatak podijelili općine, gradovi i županije.

Na pitanje planira li se još jedan krug legalizacije Kuščević odgovara kako sam proces još nije dovršen.

'U tom pravcu postoje opravdani zahtjevi s terena te je potrebno ozbiljno razmotriti ovu problematiku. Referentni datum ostaje 21. lipnja 2011. i sigurno neće biti moguće ozakonjenje građevina sagrađenih nakon tog datuma', zaključuje ministar Kuščević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!