Kako je Orban spasio Mađare od podivljalog franka?

U Europi je sveobuhvatno rješenje problema kredita u 'švicarcima' donijela jedino Mađarska, čija je vlada iznjedrila set zakona na temelju kojih je građanima omogućena povoljna konverzija kredita u forinte te naknada štete zbog preplaćenih kamata. Zato mađarski dužnici nakon nove eksplozije švicarskog franka mirno spavaju. Mađarsko rješenje zaintrigiralo je i hrvatsku Vladu te je od Budimpešte zatražila da joj dostavi svoje zakone

Problemi s tečajem švicarskog franka najviše su pogodili Mađarsku, u kojoj je 2011. četiri petine stambenih kredita bilo vezano uz ovu ćudljivu valutu. Mađarske banke su za stambene kredite plasirale oko 26,6 milijardi švicarskih franaka, a građani su se suočili s velikim teškoćama jer je forinta oslabila u odnosu na franak i više nego druge europske valute.

Mađarski premijer Orban odlučio se na radikalno rješenje nevolja sa 'švicarcima' nakon što je dobio potporu Vrhovnog suda, a on je sredinom prošle godine presudio da su banke nepravedno određivale kamate za kredite u 'švicarcima'. Uporište u presudi Vrhovni sud našao je u direktivi Europske unije iz 1993. i tumačenju Europskog suda pravde koji je stao na stranu korisnika kredita.

HNB može učiti od Austrijske narodne banke

Za razliku od Hrvatske narodne banke, austrijska središnja banka poduzela je učinkovite mjere za zaštitu potrošača od kredita u 'švicarcima':

1. Još 2006. izdana je brošura koja je morala biti dostupna na šalterima banaka tako da su svi oni koji su bili zainteresirani za kredite u švicarskom franku bili informirani o tome da se radi o visokorizičnom proizvodu.

2. Građani koji su se odlučili za takav kredit morali su potpisati izjavu da prihvaćaju visok valutni rizik.

3. Banke nisu smjele odobravati takve kredite ljudima s niskom kreditnom sposobnošću.

4. Dodatna mjera donesena je 2008, kada je zabranjeno davanje kredita u 'švicarcima' fizičkim osobama koje nemaju prihode u toj valuti.

Na temelju te presude Orban je donio set zakona koji uključuju konverziju kredita u švicarskim francima i plaćanje odštete za preplaćene kamate, što je potvrdio i Ustavni sud.

Krajem rujna prošle godine mađarski parlament usvojio je zakon kojim su banke prisiljene platiti odštetu klijentima zbog nepravednih kamata. Na udaru su se našle austrijske banke Erste i Raiffeisen, talijanska Intesa i domaća OTP bank. Na temelju zakona banke moraju vratiti dužnicima sve preplaćene iznose zbog jednostranih povećanja kamata, kao i razliku koja proizlazi iz primjene prodajnog tečaja banke i srednjeg tečaja središnje banke. Prema procjeni Mađarske središnje banke, ukupna odšteta koju banke trebaju platiti u 2015. kreće se između dvije i tri milijarde eura.

U studenom prošle godine stupio je na snagu i zakon o konverziji, kojim je otvoren put pretvaranju kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku i euru u kredite u domaćoj valuti. Zakonom su određeni tečajevi po kojima se provodi konverzija – 256,6 forinti za švicarski franak te 309,0 forinti za euro. Ovim zakonom Orban je prisilio banke da potpišu sporazum kojim će pretvoriti 12 milijardi dolara kredita vezanih uz strane valute, najviše u francima, u kredite u domaćoj valuti.

Kada je riječ o švicarskom franku, radi se o tečaju koji je dvadesetak posto niži od aktualnog. Naime nakon ovogodišnjeg 'divljanja' tečaj švicarskog franka skočio je na razinu od 315,6 forinti, ali to mađarske dužnike više ne brine.

U postupak konverzije uključena je središnja banka te je bankarskom sektoru omogućila devet milijardi eura kako bi se osigurala dostatna likvidnost. Pored ovih radikalnih mjera, mađarska vlada zabranila je nove kredite s deviznom klauzulom, a uvela je i jedinstven porez na banke.