Gospodarski oporavak Hrvatske ovisit će o potezima nove Vlade, pri čemu ne treba samo računati na pomoć EU-a, već izlazak iz krize tražiti i u izvozu, rečeno je u utorak tijekom konferencije Zagreb Invest&Export 2020.
"Uspjeh neke zemlje ne ovisi o tuđoj pomoći nego efikasnosti domaće vlade. Sudbina nam je u rukama hrvatske vlade - ako ona bude uspješna onda ćemo se oporavljati", rekao je ekonomist Ljubo Jurčić.
Jurčić je kazao da je izvoz vodilja svakog gospodarstva, a pogotovo za male zemlje. Po njemu, hrvatski izvoz ima najmanji udio u BDP-u od svih sličnih zemalja.
vezane vijesti
"Trebali bismo sudjelovati s izvozom preko 60 posto, a mi smo ispod 30 posto, tako da, ako bilo koja Vlada donosi program razvoja, oporavka, izlaska iz krize hrvatskog gospodarstva, onda taj izlaz trebaju vidjeti kroz izvoz", rekao je Jurčić.
Vezano uz koronakrizu i uključenosti u globalne proizvodne lance, Hrvatska je, tvrdi, po tom pitanju među najmanje uključenim zemljama sa svojim gospodarstvom i industrijom, iako ima velike potencijale.
Predlaže da se Hrvatska ne fokusira previše na izvoz gotovih proizvoda, jer tu u globalizaciji ne možemo postići velike rezultate, te priželjkuje uključivanje u izvoz pojedinih dijelova na efikasan način. Predlaže izvoz dijelova za složene proizvode, od automobila, preko nekih strojeva do aviona.
Imamo, infrastrukturu, znanje i ljude, kaže Jurčić.
Smatra da Hrvatska neće imati velike koristi od EU-ovih fondova, jer će oni biti usmjereni u nove , zelene industrije i digitalizaciju, a Hrvatska nije došla do željene razine niti klasične industrije.
"Hrvatskoj predstoji veliki domaći posao, pokrenuti domaće gospodarstvo, a domaćoj vladi stvoriti strukturu hrvatskog gospodarstva da bi moglo na efikasan način povući EU-ov novac", rekao je.
Hrvatskoj, kazao je, treba godišnje oko 20 milijardi eura investicija a u najboljem slučaju, iz Europe može povući dvije milijarde eura.
Bivša eurozastupnica Marijana Petir istaknula je da hrvatska poljoprivreda sigurno ima mnogo toga za ponuditi na domaćem i europskom tržištu, no da nažalost još uvijek nije dovoljno konkurentna.
Stoga nam je, kaže Petir, potreban EU-ov novac kako bismo ulagali u inovacije i tehnologiju, odnosno proizveli više proizvoda s dodanom vrijednošću i sve ono što potrošači žele, a to su ekološki, svježi i visokokvalitetni proizvodi.
Po njoj, 22 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti od EU za oporavak gospodarstva, namijenjeni su i za ruralni razvoj, odnosno pomoć poljoprivrednicima da stanu na noge.
Mirko Habijanec iz HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva rekao je da bi građevinarstvo trebalo biti jedan od motora razvoja i napretka.
"Ako građevinarstvo pada onda je i investicijski ciklus usporen i ima manje radnih mjesta", rekao je Habijanec.
Vezano uz koronakrizu, naveo je da je građevinarima najvažnije da im nitko ne brani raditi. Najgore je, istaknuo je, ako radnici primaju plaću, a ne mogu raditi.
Predsjednik Uprave Tehnixa Đuro Horvat smatra da bi Hrvatsku pokrenuo optimizam koji potiče razvoj, inovacije i konkurentnost. Po njemu Hrvatska više nema vremena čekati jer ima sve predispozicije za uspjeh.
