Hrvatski javni dug porastao je u listopadu za 2,8 milijardi kuna dostigavši iznos od 176,3 milijarde kuna ili 52,1 posto BDP-a
Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države iznosio je 176,3 milijarde kuna, što je rast od 2,8 milijardi kuna u odnosu na rujan. Najveći dio tog rasta odnosi se na unutarnju komponentu duga središnje države (1,6 milijardi kuna), dok je i unutarnja komponenta duga izvanproračunskih fondova i lokalne države zabilježila rast na mjesečnoj razini (9,5 posto odnosno 3,8 posto).
Inozemna komponenta javnog duga povećana je u odnosu na rujan za 562 milijuna kuna uslijed blagog povećanja inozemnog duga središnje, lokalne države i izvanproračunskih fondova. U odnosu na kraj prošle godine, dug opće države porastao je za 20,3 milijarde kuna, odnosno za 13 posto.
Javni dug središnje države na kraju je listopada iznosio 165,8 milijardi kuna, što je za 2,1 milijardu kuna više nego na kraju rujna. Dug izvanproračunskih fondova u listopadu je povećan za 566 milijuna kuna te je iznosio 8,7 milijardi kuna. Dug lokalne države, kao najmanja stavka ukupnog javnog duga, iznosio je na kraju promatranog mjeseca 1,8 milijardi kuna, što je za 61 milijun kuna više na mjesečnoj razini.
Prema podacima Ministarstva financija, udio javnog duga konsolidirane opće države porastao je u listopadu te iznosi 52,1 posto BDP-a, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP-u se penje iznad 60 posto. Ukupna jamstva Republike Hrvatske povećana su za 361 milijun kuna te u odnosu na rujan 2012. iznose 38,9 milijardi kuna. Od toga, 24,7 milijardi kuna iznosila su inozemna jamstva.
Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 65 posto BDP-a.
