Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem ožujka ove godine iznosio 181,6 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 53,6 posto, podaci su Ministarstva financija iz najnovijeg broja publikacije Mjesečni statistički prikaz
Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a pak, uz napomenu kako je dug opće države u prva tri mjeseca porastao za 4,2 milijardi kuna, na 181,6 milijardi kuna, očekuju da bi do kraja tekuće godine mogao dosegnuti oko 199 milijardi kuna, ili gotovo 60 posto BDP-a
Pritom napominju kako je država manjak ostvaren na početku godine uglavnom financirala izdavanjem trezorskih zapisa, kreditnim zaduživanjem kod banke Merrill Lynch te izdavanjem obveznice na američkom tržištu kapitala u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara. U lipnju ove godine znatna sredstva za sanaciju zdravstvenog sustava pribavljena su putem kredita, a početkom drugog dijela godine izdane su domaće obveznice u iznosu od 2,8 milijardi kuna i 750 milijuna eura s valutnom klauzulom, navode analitičari središnje banke u Biltenu.
Po podacima iz publikacije Ministarstva financija, dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države je krajem ožujka bio 240 milijuna kuna veći nego krajem veljače. U odnosu pak na kraj prošle godine taj je dug povećan za 4,2 milijarde kuna, ili za 2,3 posto.
Na rast javnog duga u prvom tromjesečju ove godine ponajprije je utjecala središnja država koja je u tom razdoblju svoj dug povećala za gotovo četiri milijarde kuna, ili za 2,4 posto. Tako je dug središnje države krajem ožujka iznosio 169,8 milijardi kuna.
Krajem ožujka inozemni je dug središnje države iznosio 61,3 milijarde kuna, što je za 855,1 milijun kuna, ili 1,4 posto više nego krajem 2012. godine. Unutarnji pak dug države je u prvom tromjesečju porastao za 3,1 milijardu kuna, ili za gotovo 3 posto, na 108,5 milijardi kuna.
Inozemni i unutarnji dug izvanproračunskih fondova je krajem ožujka iznosio 9,8 milijardi kuna, te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za 182,5 milijuna kuna, ili za 1,9 posto.
Ukupni dug lokalne države istodobno je povećan za 1,4 posto, ili za 27,6 milijuna kuna, na 1,95 milijardi kuna.
Po podacima iz statističkog prikaza Ministarstva financija, potencijalni dug države kroz izdana državna jamstva je krajem trećeg mjeseca ove godine dosegnuo iznos od 39,6 milijardi kuna i njegov je udio u BDP-u iznosio 11,7 posto.
Iznos kreditnih obveza pokrivenih državnim jamstvima je u odnosu na kraj prošle godine porastao za 871 milijun kuna, ili za 2,2 posto.
Inozemni i unutarnji dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) je krajem ožujka iznosio 16,5 milijardi kuna te bilježi udio u BDP-u od 4,9 posto. HBOR je u prva tri mjeseca svoj dug povećao za 200,7 milijuna kuna, ili za 1,2 posto.
Dodaju li se udjelu duga opće države u BDP-u od 53,6 posto i udjeli potencijalnog duga kroz državna jamstva od 11,7 posto te duga HBOR-a od 4,9 posto, ukupni se udjel takvog duga u BDP-u penje na 70,2 posto.
