RAD O TRŽIŠTU RADA

Iva Tomić dobitnica nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2019.

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 03.12.2019 16:03
  • Objavljeno 03.12.2019 u 16:03
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu Iva Tomić dobitnica je ovogodišnje nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za svoj rad „Reforme zaštite zaposlenja i njihovi ishodi na tržište rada nakon recesije: Dokazi iz Hrvatske”

Tomić je nagradu osvojila u kategoriji redovitih radova, a nagrađena je s 50.000 kuna, diplomom i medaljom. Nagradu su joj u utorak uručili upraviteljica Zaklade Katarina Ott, novi ravnatelj Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić te Dora Hanžeković iz odvjetničkog društva Hanžeković&Partneri.

Nagrada je uručena 20. godinu zaredom, a ovaj put je dodijeljena je i u studentskoj kategoriji - studentu Zagrebačke škole ekonomije i managementa Ivanu Tomašu za članak „A stochastic forecast for the Croatian pension system”. On nije osobno primio nagradu, jer je na studiju u Tilburgu, a uz nju dodijeljena mu je i diploma i 15.000 kuna.

Ukupno je bilo prijavljeno 14 radova – devet u redovitoj i pet u studentskoj kategoriji.

Iva Tomić je u svom radu koristila podatke iz Ankete o radnoj snazi za razdoblje 2007. - 2017. te odgovarajuće ekonometrijske metode, analizirala je utjecaj promjena zakonske zaštite zaposlenja iz 2013. i 2014. na zapošljavanje radnika na određeno i neodređeno vrijeme te na zapošljavanje određenih ugroženijih skupina društva, primjerice žena, mladih, stranaca, slabije obrazovanih i samaca koji žive u ruralnim područjima.

Rekla je kako je Hrvatska nakon ulaska u EU, 2013. godine liberalizirala zapošljavanje preko ugovora na određeno, a 2014. su liberalizirane neke odredbe ugovora na neodređeno.

„Ono što sam htjela ustanoviti je koliko su izmjene zakonodavstva olakšale zapošljavanje na određeno i je li to razlog zašto su se poslodavci odlučili na takav oblik zapošljavanja”, rekla je Tomić. Ispostavilo se da je tom izmjenom zakona došlo do diskrecijskog skoka, jer se „od tog trenutka počeo povećavati udio zaposlenih na određeno, ali se ukupna zaposlenost u nijednom trenutku nije povećavala, tj. tek u kasnijem periodu”, navodi.

Rekla je i kako u Hrvatskoj nije došlo do shvaćanja da je time olakšano zapošljavanje. „Poslodavci nisu rekli – u redu, sad ćemo zaposliti ljude na određeno, pa ćemo to s vremenom prenamijeniti. Do te prenamjene nije došlo, jer smo i izlaskom iz recesije ostali s vrlo visokim udjelom ugovora na određeno, koji se samo nastavio povećavati”, izjavila je Tomić.

Kad se radi parcijalna liberalizacija tržišta rada ili reforme na margini, ako druge odredbe ostanu stroge i skupe za poslodavca, dolazi do supstitucije jednih ugovora drugima, ocijenila je Tomić.

„Nije problem što mladi čovjek kad uđe na tržište rada ima ugovor na određeno, nego ima li on perspektivu dobiti ugovor na neodređeno”, smatra Tomić. Rekla je da su 2000. godina mnogi radovi ukazivali na to da je Hrvatski sustav rigidan, no i liberalizacijom sustava nije došlo do promjene, što ukazuje na to da postoje strukturni problemi koji nisu nužno vezani uz radno zakonodavstvo.

„Ono što je zanimljivo je to da se u recesiji zamjetno više zapošljava na određeno, a po izlasku gospodarstvo počne rasti. Kod nas kad je gospodarstvo počelo rast, nisu počeli rasti ugovori na neodređeno, nego upravo suprotno – ugovori na određeno”, rekla je Tomić.

Zakladu prof. dr. Marijan Hanžeković osnovali su Institut za javne financije, Marijan Hanžeković mlađi, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Cilj zaklade je, osim njegovanja uspomene na profesora Hanžekovića, promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mlađih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.

Marijan Hanžeković rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Bio je pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, a bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama.

Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta, navode iz zaklade.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!