koronakriza

Hrvatski javni dug lani nabujao na 90,1 posto udjela u BDP-u, no ima tu i dobrih vijesti

  • Autor: T. O./Hina
  • Zadnja izmjena 21.10.2021 14:57
  • Objavljeno 21.10.2021 u 14:57
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Pandemijska potrošnja znatno je povećala potrebu za zaduživanjem u EU i eurozoni u 2020. godini i javni je dug iskazan udjelom u BDP-u premašio propisanu razinu, a Hrvatska je bila blago ispod prosjeka EU-a, pokazalo je izvješće Eurostata

Na razini EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 90,1 posto, pokazali su najnoviji izračuni Eurostata, koji je time snizio travanjsku procjenu za 0,6 postotnih bodova.

U 2019. iznosio je prema najnovijim procjenama europskog statističkog ureda 77,2 posto, što znači da je bio niži za 0,4 postotna boda no što su bili izračunali u travnju.

U eurozoni javni se dug u pandemijskoj godini približio vrijednosti BDP-a i iznosio je 97,3 posto, što je ipak za 0,7 postotnih bodova manje no što su statističari izračunali proljetos.

Sve su se zemlje EU-a pojačano zaduživale u 2020. godini kako bi financirale mjere potpore kućanstvima i kompanijama u koronakrizi. Skok javnog duga ublažio je oporavak gospodarstva u jesenjim mjesecima zahvaljujući postupnom ublažavanju koronaograničenja.

EU je pak suspendirao propise prema kojima javni dug članica ne bi trebao premašiti 60 posto BDP-a, a proračunski manjak tri posto.

Hrvatska u društvu Austrije

Javni dug veći od 60 posto BDP-a bilježilo je na kraju prošle godine 13 zemalja EU-a, a najvišu je razinu dosegnuo u Grčkoj gdje je bio dvostruko veći od BDP-a.

U Italiji bio je 55 posto veći od BDP-a, u Portugalu otprilike za trećinu, a u Španjolskoj za petinu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

zdravko marić

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

U Francuskoj i na Cipru premašio je vrijednost BDP-a za 15 posto, a u Belgiji za 12,8 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 330,2 milijarde kuna, a iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 87,3 posto. Travanjsko izvješće pokazivalo je dug od 329,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 88,7 posto BDP-a.

Dug iskazan udjelom u BDP-u nešto je niži u najnovijem izvješću zbog oporavka aktivnosti u drugoj polovini godine koji je rezultirao većom vrijednošću hrvatskog BDP-a u 2020. godini, od 378,3 milijarde kuna. Prema travanjskom izvješću iznosio je 371,5 milijardi kuna. 

U 2019. konsolidirani dug opće države iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 71,1 posto i manji je za 1,7 postotnih bodova nego u Eurostatovoj travanjskoj procjeni.

Najbliža je Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u u prošloj godini bila Austrija, gdje je iznosio 83,2 posto, a blizu su i Mađarska i Slovenija s dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 80,1 odnosno 79,8 posto.

Najnižu je pak razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Estonija, od 19,0 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg sa 24,7 odnosno 24,8 posto.

Blizu su i Češka i Švedska gdje je iznosio 37,7 odnosno 39,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.      

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!