INDEKS SREĆE

Hrvati pretežno u pozitivi

02.04.2010 u 14:08

Bionic
Reading

Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj, novi pokazatelj o kvaliteti života te o osjećaju zadovoljstva, iznosi 63,8 bodova, što znači da smo u pozitivnom djelu skale od 0 do 100 bodova, pokazali su prvi rezultati zajedničkog istraživačkog projekta časopisa Banka, Agencije za istraživanje tržišta Hendal i Allianza Zagreb

Unatoč krizi, rastućem siromaštvu i rastu nezaposlenosti, Hrvati misle da imaju razloga za zadovoljstvo i sreću, pokazuju prvi rezultati Nacionalnog indeksa sreće (NIS) koji se odnose na veljaču ove godine, ističu nositelji tog projekta.

Tako nacionalni indeks sreće za veljaču, predstavljen u časopisu Banka, iznosi 63,8 bodova, što je pozitivnom djelu skale (to je sve iznad 50 bodova).

NIS će svaki mjesec pratiti iskaze ispitanika o kvaliteti njihova života te o osjećaju zadovoljstva, kako bi kroz usporedbe i analize ponudio javnosti drukčije gledanje na ekonomsku aktivnost i ekonomske politike, ističu nositelji tog projekta.

Napominju kako je BDP brojčani izraz ekonomskog rasta koji gotovo ništa ne govori o kvaliteti života i razvoju društva, o tome koje su stvarne potrebe građana, koliko ih vlast prepoznaje i servisira kroz javne politike, te koliko efikasno to čini.

Ekonomija je kompleksna struktura koja se ne izražava samo u financijskom rezultatu (plaće, dobiti, BDP ili sl), nego i u cijelom nizu ostalih pokazatelja - zadovoljstva građana u odnosu na sigurnost posla i obitelji, zaštitu bolesnih, siromašnih, okoliš, osjećaj sreće.

Neki od tih pokazatelja čine komponente Nacionalnog indeksa sreće, prvog pravog pokazatelja prosperiteta hrvatskog društva, smatraju sudionici tog projekta.

Prvi rezultati pokazuju da su neke komponente indeksa značajno iznad njegove ukupne razine, a neke su značajno ispod.

Tako se može zaključiti da fizičko zdravlje, zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podižu opću razinu indeksa sreće (jer su njihove vrijednosti iznad 63,8), dok ga zadovoljstvo trenutnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje smanjuju.

Nacionalni indeks sreće pokazuju da su Hrvati svojim subjektivnim osjećajima i objektivnim ocjenama stanja, iskazali razinu sreće na pozitivnoj startnoj poziciji.

No, napominju, od samog broja ukupne razine NIS-a puno su važnije komponente i njihove usporedbe s okruženjem. Usporedba NIS-a i Gallupovog Well being indeksa za Sjedinjene Američke Države pokazala je da stanje u Hrvatskoj općenito nije mnogo lošije nego u SAD, ali je ukazala na značajnije razlike pojedinih komponenta indeksa - emotivnog zdravlja i zadovoljenja osnovnih životnih potreba u korist Amerikanaca.