Tom odlukom poslovnim se bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti (oko 2,4 milijarde u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu pričuve), što povećava njihov kreditni potencijal i smanjuje im jedinične troškove poslovanja. Banke bi ta sredstva koristile udruženo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj koja će preuzimati i dio rizika za zajedničke kreditne plasmane prema kriterijima što ih je utvrdila Vlada. S obzirom da bankovni sustav već raspolaže s oko 5 milijardi kuna slobodne likvidnosti, računa se da novca za početak gospodarskog oživljavanja ima dovoljno.

Krajnji rezultat cijelog ovog projekta trebalo bi biti poticanje kreditne aktivnosti za zdrava poduzeća. Ukoliko se pokaže da se sredstva doista koriste sukladno proklamiranim ciljevima, središnja banka spremna je i na daljnje snižavanje stope obvezne pričuve. No ukoliko se oslobođena sredstva ne budu koristila kao što je predviđeno, već za ponovno poticanje uvoza potrošnih dobara ili pak za ulaganje u devize i time izazvano destabiliziranje tečaja, Hrvatska narodna banka djelovat će svim raspoloživim mjerama, uključujući upravljanje likvidnošću, da bi sačuvala makroekonomsku stabilnost.

UDVOSTRUČENI PROBLEMATIČNI KREDITI

Članovi Savjeta raspravljali su i o pokazateljima poslovanja banaka koje su, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, u prošloj godini ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu 3,4 milijarde kuna, što je za četvrtinu manje nego prethodne godine, dok su troškovi rezervacija porasli za oko 2,3 milijarde kuna. Problematični krediti gotovo su udvostručeni tijekom godinu dana i krajem prosinca iznosili su više od 7,6 posto.

Dospjela, a preko 90 dana nenaplaćena potraživanja premašila su 20 milijardi kuna, što je porast za oko milijardu samo u zadnjem tromjesečju, a kod jedne trećine kredita zabilježeno je zakašnjenje u otplati od jednog dana pa naviše.

Od ukupno 39 banaka i štedionica, prema preliminarnim nerevidiranim podacima njih devet iskazalo je gubitak u poslovanju, dok je takvih u prethodnoj godini bilo pet. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala još je na relativno visokih 15,7 posto

Prema ocjeni članova Savjeta HNB-a, ovi podaci pokazuju da je bankovni sustav uspio sačuvati stabilnost, ali i to da su njegovi rezultati itekako povezani sa zbivanjima u realnom sektoru. Tim više, i banke bi morale dati konkretan doprinos pokretanju dugoročnijeg oživljavanja gospodarstva, umjesto da gledaju samo svoj parcijalni, kratkoročni interes, iskazan u zaračunavanju što većih kamata na sve vrste plasmana.