'Samo u svoje ime, osobno, našao sam se među osnivačima BBS Energetike jer sam smatrao i danas smatram da je energetika bitna za preživljavanje. Bez energetike ćemo upasti u nesagledive poteškoće. Nažalost, okolnosti za energetiku kod nas su nepoćudne', veli mons. Gabrić, aktualni dekan Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke.

Kako je došlo do pokretanja poduzeća koje je, uz ostalo, pojašnjava mr. Vinko Fostač, jedan od suosnivača poduzeća pokrenutog sa 130 tisuća kuna temeljnog kapitala.

'Radio sam za BBS mape 'Dajte prirodi disati' i druge promidžbene stvari, tako da smo u jednom razgovoru došli do osnivanja poduzeća koje bi kroz termičku obradu proizvodilo toplinsku i električnu energiju oporabom čepova i drugih neiskoristivih dijelova PET ambalaže. Time bismo također pomogli ljudima s nedovoljno razvijenog područja, koji čine crkvu', ističe naš stručnjak na polju promidžbe koji je, uz ostalo, osmislio ime kompanije Ina, sira Kaprilo, dao ime emisiji 'Male tajne velikih majstora kuhinje'…

Ista ideja pomaganja potrebitima, kako dodaje, vodila je i Varaždinsku biskupiju kada je u BBS uložila novac dobiven prodajom vinograda na zagrebačkom području. Riječ je o 18 milijuna kuna dok danas od BBS-a u stečaju potražuje 21 milijun kuna

'Varaždinska biskupija je mala, tako da se svi poznajemo, posebno kada je riječ o osobama koje su pomagale kod njezinog osnutka ili gradnje crkvi, kao što je slučaj s pokretačicom BBS-a koja je dosta pomogla pri gradnji crkve sv. Josipa', rekao nam je mr. Fostač pojašnjavajući kako je stvoreno poznanstvo koje je dovelo do zajedničkog pokretanja BBS Energetike.

U tom poduzeću, kako naglašava, ima udjel tek od nekoliko postotaka. 'Nismo uspjeli izgraditi pogon za termičku obradu po uzoru na Celje jer nisu bili za to neki u Novom Marofu. Radili smo pripreme, ali nije bačena nijedna lopata. Također zbog interesa pojedinaca, koji je prerastao u planiranu urotu osoba iz Ministarstva financija te bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, tijekom prošle godine Fond za energetsku učinkovitost nije isporučivao sirovinu BBS-u, već je sve odlazilo u Dravu International. Državne institucije ne samo da nisu imale dovoljno razumijevanja, već je Fond za razvoj i zapošljavanje predložio stečaj BBS-a zbog kojeg je 150 ljudi ostalo bez posla, a sve se moglo spasiti s dva do tri milijuna kuna', tvrdi Fostač, dodajući kako je šteta jer su imali najbolje namjere za te ljude.

Drava International, nakon propasti BBS-a, jedini je oporabitelj PET ambalaže u Hrvatskoj. Sudeći po revizorskim izvješćima, tvrtka je minulih godina uredno poslovala bez blokade računa, za razliku od BBS-a koji je nakon blokade računa otišao i u stečaj.

Uspjeh osječkog poduzeća, koje iz PET-a radi najlon umjesto granulata, tim je veći ako se uzme u obzir podatak da je u te dvije godine od domaćih sakupljača PET-a otkupilo za oko trećinu manje količine ambalaže nego BBS. Naime, 2008. kupilo je 3,2 tisuće tona PET-a, a BBS čak 12 tisuća, dok je godinu dana kasnije osječka tvrtka kupila deset, a BBS osam tisuća tona.

Gledajući od početka oporabe PET ambalaže u našoj zemlji 2006. godine, osječka je tvrtka u četiri godine preradila 26 tisuća tona, dok je BBS preradio 38 tisuća tona.

Ipak, usprkos osjetno manjoj količini otkupljenog PET-a, Drava International nije se našla u problemima, dok je BBS propao zbog nemogućnosti namirenja potraživanja vjerovnika od 175 milijuna kuna. Je li tome razlog drukčiji finalni produkt ili (još) nešto drugo, trebalo bi se utvrditi tijekom stečajnog postupka.