Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) usporedio je broj nezaposlenih s ukupnim brojem stanovnika u radnoj dobi u najvećim hrvatskim gradovima. Rezultati analize su zastrašujući: oni pokazuju da je udio nezaposlenog u ukupnom stanovništvu u radnoj dobi još prije dvije godine dosegao udio od gotovo 20 posto, piše Jutarnji list. Tu se ne radi o uobičajenom mjerenju nezaposlenosti, već o udjelu broja nezaposlenih u populaciji pojedinih gradova, što znači da bi podaci o pravim stopama nezaposlenosti, onima koji se izračunavaju kao udjel u aktivnom stanovništvu, onom koje radi ili traži posao, bili još porazniji.

Najteže je stanje u Petrinji. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole, nezaposleni su još u u vrijeme popisa stanovništva činili 19,5 posto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 65 godina. Slično je stanje i u nizu drugih hrvatskih gradova - od Vukovara i Đakova na istoku zemlje, preko Siska, pa do Kaštela i Sinja. U svima njima udio nezaposlenih u stanovništvu radne dobi iznosi 15 ili više posto, što se već može opisati kao socijalna katastrofa.

Prema najnovijim podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutno nezaposleno nešto manje od 369.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti krajem ožujka, što je i posljednji objavljeni podatak, iznosila je 21,6 posto. To znači da je svaki peti radno aktivan stanovnik bio u potrazi za poslom. Gledano po županijama, najviše nezaposlenih registrirano je u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, te u Gradu Zagrebu, što su i županije s najvećim brojem stanovnika.

No, unatoč velikom broju nezaposlenih, kojih je samo na području Grada Zagreba nešto manje od 50.000, posao nije nemoguće pronaći. Dio zasluga za to pripada i stranom kapitalu, koji je svoje poslovanje u Hrvatskoj locirao uglavnom u Zagrebu i okolici, te u Istri i na sjeveru zemlje.