Kada je Tihomir Orešković zasjeo u premijersku fotelju, vjerojatno nije očekivao da će nakon nepunih pola godine Hrvatska upasti u tešku krizu vlasti. Orešković je na samom početku mandata obećao da će učiniti sve kako bi odmah podigao kreditni rejting zemlje konkretnim reformama, no ekonomisti već sada ovu godinu proglašavaju izgubljenom
Iako bruto domaći proizvod, proizvodnja i izvoz rastu, ekonomisti napominju da je taj rast ništa drugo nego inercija nakon kasnog izlaska iz recesije te da bi se on vrlo brzo mogao pretvoriti u pad osim ako se famozne reforme i privatizacije ne provedu.
'Sad je već dosta kasno za ovu godinu. Za popravljanje rejtinga ključne su strukturne reforme koje će popratiti dugoročne izglede za stabilizaciju javnih financija i rast ekonomske aktivnosti', rekao je za tportal ekonomist Damir Novotny.
On dodaje kako BDP sada raste jer se privatni sektor restrukturirao i prilagodio kriznim uvjetima poslovanja te poslovanju u Europskoj uniji. 'Da nismo članica Europske unije, taj učinak ne bismo vidjeli, ne bi bilo rasta izvoza i industrijske proizvodnje, ali sve to nije posljedica Vladine politike', rekao je.
Kako bi se rejting zemlje popravio, Vlada mora biti odlučna u zauzdavanju proračunskog deficita, dodaje, a to se može napraviti i privatizacijama tvrtki koje su glavni generator javnog duga. Pojasnio je i da u ovom času Hrvatska donekle može financirati kamate na dug, no pita se što će biti kada za koju godinu kamate na međunarodnim tržištima porastu za nekoliko posto.
'Sada plaćamo 15 milijardi kuna kamata godišnje, a uskoro bismo mogli plaćati 30 milijardi', ilustrirao je.
Poduzetnik i bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić smatra da strani financijaši vrlo dobro znaju da u Hrvatskoj nema nikakvih reformi te da smo na vrhuncu političke krize:
'Nitko ne zna tko će sjediti u Banskim dvorima na kraju godine. Sada je iluzorno govoriti o reformama i političkoj stabilnosti.'
Što se rasta BDP-a tiče, Fižulić misli da je on posljedica općih trendova. 'To će po inerciji ići još neko vrijeme. Imat ćemo rast u drugom, možda i u trećem kvartalu, ali to nema veze s time što Hrvatska uopće nema Vladu, a pitanje je kad će je imati', rekao je za tportal te zaključio:
'Politička kriza je gubljenje vremena u budućnosti - nije nestala potreba za reformama jer je kompletna država preglomazna i preskupa za gospodarstvo. Tu su i loši demografski trendovi kao ključni problem, zbog čega možemo reći da je upitna održivost našeg društvenog modela', kazao je Fižulić.
