Na panelu su govorili zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego, potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Hajdi Ćenan te direktor Infosita i predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK Goran Mrvoš.

Flego je uvodno istaknuo kako je odmah po sazivu novog sastava Europskog parlamenta kao glavna tema postavljena digitalizacija i zelena transformacija Unije.

'Ključno je ne raditi stvari danas kako smo ih radili jučer i misliti da će biti bolje sutra. Digitalizacija kao proces treba u tvrtkama i u javnom sektoru ići od top menadžmenta prema dolje. Odluka se donosi gore i onda se stvari slažu i unaprjeđuju. Od toga ne treba bježati i digitalizaciju treba iskoristiti kao svoju prednost, pri čemu je glavno pitanje tko će brže i prije. Digitalizacija ulazi u baš sve segmente društva i nema nikoga tko neće osjetiti njene benefite', izjavio je Flego i nastavio:

'Mi kao Europa ne stojimo najbolje. Američki pristup je skroz otvoren i liberalan, tržište radi i prodaje, a tek onda dolaze zakoni. Naš pristup je prvo regulirati čvrstim zakonima i zbog toga vozimo brzinu ili dvije sporije od Amerike, a da ne govorimo o Kini gdje je jedna glava i milijun ruku'.

Izazovi nove tranzicije, smatra Flego, daju brojne prilike kroz umjetnu inteligenciju i digitalne inovacije, pri čemu će utjecaj digitalizacije na konkurentnost gospodarstva biti 'enorman'.

'Godine ispred nas će obilovati zakonima u smislu sigurnosti potrošača i pravnog okvira proizvodnje softvera ali i dostupnosti fondova koji će državama biti na raspolaganju koje će ih znati iskoristiti. Imamo generacijsku šansu koja se za naših života neće ponoviti', istaknuo je Flego.

Ćenan je poručila kako Europa uvijek želi regulirati i predvidjeti sve moguće scenarije zbog čega imamo zakone koji nas koče. 'Ako govorimo o digitalizaciji kao osnovi za nove tehnologije, europska start-up scena zaostaje za američkom i kineskom. Regulativa dobro dođe da štiti neke naše vrijednosti, ali ako usporedimo brojeve, brojeve jednoroga – startupa koji vrijede milijardu dolara ili više, Amerika ima pet do šest puta takvih tvrtki više', rekla je.

Pojasnila je i kako su europske valuacije start-up kompanija bitno drugačije od britanskih ili američkih: 'U EU dobijete jednu valuaciju, ako odete u Ujedinjeno Kraljevstvo na tu valuaciju dobit ćete još jednu nulu, a SAD-u još jednu više. Sve to 'tjera' naše kompanije izvan EU-a'.

Ona kaže da ne treba izmišljati toplu vodu jer postoje dobre zakonske regulative koje treba preslikati na EU, poput one koju ima Ujedinjeno Kraljevstvo koje, pak, ima daleko više jednoroga od Europe. 'U Europi sve traje i traje, godinama traje, ne možemo opet čekati pet ili deset godina, treba se pokrenuti', rekla je.

Mrvoš misli kako na razini Europe i Hrvatske nema dovoljno dijaloga između zakonodavaca i poslodavaca zbog čega nastaju zakoni koji nemaju stvarnog doprinosa za društvo.

'Jedan od primjera je Nacionalni plan za oporavak i otpornost koji predviđa 20 posto novca za digitalno i zeleno, a da nas iz IT industrije nitko nije ni pitao što nam treba. IT sektor ima sve više 'virtualnih građana' koji shvaćaju prednosti digitalizacije i koji iz Hrvatske u potpunosti rade za strance ili ovdje rade jako malo', izjavio je Mrvoš i dodao da kako propustimo ovu priliku da IT proglasimo vertikalnom strateškom industriju možemo računati da u idućih deset godina neće biti velikog napretka.

Po pitanju digitalnog poreza, Flego kaže kako je njegovo uvođenje potrebno jer su mnoge multinacionalke jače od mnogih država: 'Novac nije problem, ali besplatnog ručka nema. Besplatnog novca iz Europe nema, to su priče za dječji vrtić. Europa se zadužila i pitanje punjenje proračuna je otvoreno, bankama će taj novac trebati vratiti. Novi porezi su na stolu, među njima i digitalni porez. Postoji cijeli niz kompanija koje odlično posluju, ali voze jako dobar slalom po pitanju izbjegavanja plaćanja poreza'.

Ćenan je na panelu pojasnila i ulogu umjetne inteligencije koja je došla na zao glas zbog znanstvene fantastike i strahova da će 'roboti zamijeniti ljude'.

'Svaka industrijska revolucija je dovela do promjene opisa poslova, zbog tehnologije neka radna mjesta nestaju – tko se sjeća operatera u telefonskim centralama? Nitko ne razmišlja da je zbog mobitela nastalo bezbroj novih poslova koji nisu postojali niti prije pet, a kamoli 30 godina. Strojevi mogu neke poslove odraditi bolje nego ljudi, ali to ne znači da će strojevi zamijeniti sve', izjavila je.

Mrvoš je dodao kako je pandemija pokazala koliko su korisne nove tehnologije i koliko su one pozitivne za čovječanstvo: 'Čovjek se ne smije izgubiti, ljudi će dobiti priliku da se bave kreativnom industrijom i stvaranjem'.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.