NAJGORI MEĐU SUSJEDIMA

Da, izašli smo iz recesije, ali je rast tako jadan da blagostanja neće biti!

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 28.09.2015 14:46
  • Objavljeno 28.09.2015 u 14:46
Hrvatska ekonomija recesija

Hrvatska ekonomija recesija

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Premda je Hrvatska statistički izašla iz recesije (računaju se dva uzastopna kvartala rasta BDP-a), stručnjaci upozoravaju da ovako skromne stope rasta nisu dovoljne za otvaranje novih radnih mjesta i zaustavljanje rasta javnog duga. Optimizam ne ulijeva ni usporedba s drugim tranzicijskim zemljama koje grabe naprijed puno brže i jače od Hrvatske

Na varljivu statistiku gospodarskog rasta upozorila je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostujući u emisiji 'Nedjeljom u dva'. ‘Godine 2014. BDP je bio u padu 0,4 posto i u odnosu na sve države članice EU-a Hrvatska je bila 21. po redu, a kada se usporedimo s 12 država iz petog vala proširenja, one su sve rasle puno brže od nas. U 2015. imamo rast od 1,2 posto i nismo više 21. nego 23.‘, pojašnjava Maletić, ističući da takvi trendovi ukazuju na kontinuiran pad blagostanja.

Maletić se osvrnula i na ljetošnje Vladine projekcije koje u narednim godinama predviđaju niske stope rasta. ‘Vlada planira u 2016. rast od 1 posto, u 2017. 1,2 posto, a u 2018. 1,5 posto, kada sve zemlje istočne Europe rastu 3 do 4 posto. Znači, idemo prema dolje, a drugi prema gore‘, ističe Maletić te zaključuje kako će nas uz takve stope rasta do 2017. prestići Bugarska i Rumunjska, jedine dvije tranzicijske zemlje EU-a koje još imaju niži BDP od nas.

Izvor: Eurostat

Izvor: Eurostat

Izvor: tportal.hr / Autor: Ivana Janković/Zoran Korda/tportal.hr


Na niske stope rasta i zaostajanje za drugim zemljama upozoravaju i drugi analitičari i institucije. Prošli tjedan su svoje prognoze objavili Ekonomski institut Zagreb, Hypo Alpe Adria banka i Unicredito.

U Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ) ostali su prilično suzdržani u pogledu rasta u ovoj godini. Za razliku od ostalih analitičara, koji su podigli očekivanja rasta na razinu od oko 1 posto, analitičari EIZ-a prognoziraju rast od svega 0,5 posto, a tek u 2016. ubrzanje na 1,1 posto. Skepsu opravdavaju time da njihov indikator poslovnog ciklusa, CEIZ, prema prvim dostupnim podacima, upozorava da treći kvartal neće biti tako dobar kao prva dva.

Kada je riječ o poželjnim stopama rasta, analitičari EIZ-a smatraju da bi one trebale biti barem četiri posto godišnje, i to kontinuirano u duljim razdobljima, da bi se osjetnije povećala zaposlenost i zaustavio rast javnog duga.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić pak za ovu godinu optimistično prognozira rast od 1 posto, ali u 2016. očekuje osjetno usporavanje na samo 0,5 posto. Lošiju prognozu za 2016. objašnjava nestabilnijom investicijskom klimom, na koju dominantno utječe odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima. Prema njegovom mišljenju, ta odluka dovest će do rasta kamatnih stopa i pada investicijske aktivnosti.

Kada je riječ o usporedbi s drugim zemljama, Stojić ističe zaostajanje u produktivnosti zbog visokih troškova rada.

U najsvježijoj analizi Unicredita za zemlje regije u 2015, Hrvatskoj prognoziraju rast od 0,8 posto, a u 2016. tek blago ubrzanje (0,9 posto). Skromniji rast u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje u Unicreditu objašnjavaju znatno nižim udjelom robnog izvoza i slabijim oporavkom osobne potrošnje. Dugoročno najveći problem vide u rastućim makroekonomskim neravnotežama koje ostavljaju ograničen prostor za reakciju ekonomske politike.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi