Iako je gorivo poskupjelo za desetak lipa po litri, cijena viša od deset kuna po litri vrlo je važna jer se onda počinje razgovarati o 'skupom gorivu' i posljedicama koje ono može ostaviti na cijelu ekonomiju.

Biciklisti i pješaci na to često će odmahnuti rukom, zaboravljajući kako je cijena goriva ugrađena u gotovo sve proizvode na tržištu i da poskupljenje nafte potiče inflaciju.

U studiji koju je prije nekoliko godina proveo Ekonomski fakultet u Zagrebu jasno se ističe kako deset posto skuplje gorivo poduzetnicima znači oko milijardu kuna novog troška.

Najosjetljiviji sektori su prijevoz, opskrba strujom, vodom i plinom, skladištenje, hoteli i restorani te prerađivačka industrija. S druge strane mali utjecaj rasta cijena goriva osjetit će financijska i slične uslužne industrije.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, za tportal je komentirao prvo poskupljenje goriva na razine više od deset kuna u četiri godine:

'Dvije pretpostavke koje su ključne za globalno gospodarstvo u idućem razdoblju su rast kamatnih stopa u razvijenim zemljama i rast cijena sirove nafte. Kada govorimo o nafti, njena cijena se već duže vrijeme pokušava podići smanjenjem ponude. Prije nekoliko godina niske cijene nafte su imale velik utjecaj na oporavak svjetskog gospodarstva jer je jeftino gorivo smanjilo pritisak na osobne budžete, zbog čega su ljudi više trošili. To se posebno osjetilo u Europskoj uniji.'

Valja i reći da je danas situacija u svijetu malo drugačija. Tržišta rada su se oporavila, a veći ograničavajući faktor za rast prema Šantiću je trgovinski rat između Kine i SAD-a.

'Ako nafta poskupi preko svih očekivanja, onda će se kamate morati podizati brže od očekivanja kako bi se obuzdala inflacija. To bi stvorilo zabrinutost oko postizanja gospodarskog rasta. U Hrvatskoj val poskupljenja neće biti posljedica samo rasta cijena goriva, nego i rasta domaće potražnje', napominje Šantić, uz opasku kako je glavni ograničavajući faktor za našu zemlju nedostatak adekvatne radne snage.