stručnjaci zabrinuti

Nakon što je cijena struje oborila još jedan rekord stigao prijedlog da se reformira cijelo tržište: 'Vezati se za fosilna goriva više nema smisla'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 27.07.2022 13:30
  • Objavljeno 27.07.2022 u 13:10
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: tportal,pixsell

Nakon što je Rusija objavila da redovni servis plinovoda Sjeverni tok 1 još nije gotov i da su isporuke plina Europi pale na samo 20 posto od punog kapaciteta, cijene plina i električne energije ponovno strelovito rastu. Cijena struje na mađarskoj burzi Hudex (referentnoj za domaće tržište) oborila je novi rekord te se megavatsat u ponedjeljak plaćao nevjerojatnih 520 eura. Loše su to vijesti za sve, a posebno za domaće tvrtke, koje za razliku od građana ne plaćaju struju po subvencioniranim cijenama, već po punoj tržišnoj tarifi

Kao što smo pisali u utorak, iako Hrvatska čak 60 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora i gotovo nimalo ne ovisi o ruskom plinu, cijenu diktira zajedničko europsko tržište zbog pravila da cijenu struje uvijek određuje najskuplja jedinica u pogonu, a to su u ovom slučaju plinske elektrane.

To paradoksalno i, sada se pokazuje, štetno pravilo uvedeno je dogovorom europskih veletrgovaca strujom, a oni su zaključili da tržišnu cijenu treba diktirati najskuplji izvor. Zašto?

Strujom se trguje licitacijama, kratkoročnim i dugoročnim ugovorima, a sve elektrane rangiraju se prema marginalnoj cijeni proizvodnje - one s niskim varijabilnim troškovima imaju prednost u odnosu na one s višim varijabilnim troškovima. To je takozvani merit order ili red pokretanja, a kako obnovljivi izvori energije imaju niske troškove proizvodnje, oni bi u regularnim uvjetima trebali rušiti cijenu struje. S obzirom na to da plinske elektrane imaju ogromne varijabilne troškove, uvedeno je pravilo da najskuplja jedinica u pogonu određuje cijenu svima jer bi ih inače s tržišta izgurali oni koji imaju manje troškove.

Dodatno, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije poput Sunca ili vjetra podudara se s dnevnom maksimalnom potražnjom. Cijeli je sustav funkcionirao do ruske invazije na Ukrajinu, kad su otpale sve kalkulacije. Da nije bilo državnih intervencija i štita koji čuva industriju i poslodavce, francuski poduzetnici plaćali bi struju kao da je dobivaju iz plina iako ta zemlja dobiva većinu energije iz nuklearnih postrojenja.

Strelovit rast cijena struje

Strelovit rast cijena struje

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Najskuplju struju u Europskoj uniji u drugoj polovici prošle godine, dakle i prije početka rata u Ukrajini, plaćali su grčki poduzetnici, kojima je aktualno poskupljenje postalo neodrživo, zbog čega je tamošnja vlada uz ograničenje cijena struje odlučila poslati pravila zajedničkog tržišta u povijest.

Grčki prijedlog na europskom stolu

Grčka je, naime, pokrenula inicijativu da se 'red pokretanja' reformira, a prema njihovom planu, cijena energije dobivene iz obnovljivih izvora trebala bi se formirati odvojeno u odnosu na struju koja se dobiva iz fosilnih izvora poput plina i ugljena.

'Našim prijedlogom spustili bismo cijene struje za oko 50 posto, ako pretpostavimo da plin sudjeluje sa samo 30 posto u ukupnoj proizvodnji i da će njegov udio dodatno padati tijekom energetske tranzicije', priopćila je službena Atena uz opasku da je prosječna cijena proizvodnje električne energije oko 60 posto niža u odnosu na sadašnje tržišne cijene.

Vjetroturbina iznad sela Petries, Agii Apostoli, Grčka

Vjetroturbina iznad sela Petries, Agii Apostoli, Grčka

Izvor: Profimedia / Autor: ARIS MESSINIS / AFP / Profimedia

Grčki prijedlog odaslan je u sve zemlje članice EU-a te će se o njemu razgovarati na prvom idućem sastanku ministara energetike. Plan reforme sustava sličan grčkom dalo je i Ujedinjeno Kraljevstvo dok su Španjolska, Portugal, Grčka, Francuska i niz drugih zemalja EU-a već ograničili cijene struje za kućanstva i poduzetništvo ili su uveli subvencije kako bi poduzeća uz što manje problema prebrodila krizu.

'Sadašnji model više nema logike'

Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u Boston Consulting Groupu, za tportal kaže da od klijenata dobiva informacije da su im računi za struju otišli gore i do četiri puta, što je posljedica kretanja na tržištu i činjenice da se Europa odriče plina iz Rusije, što se odrazilo na cijene.

Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u Boston Consulting Groupu

Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u Boston Consulting Groupu

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

'Veće je po meni pitanje hoće li energenata uopće biti i hoćemo li preživjeti jesen i zimu bez redukcija. Nadam se da ćemo uspjeti bez tako drastičnih mjera, ali moramo se navikavati na visoke cijene energije. Morat ćemo uložiti ozbiljan novac u nove izvore energije ili ozbiljno smanjiti potrošnju jer cijene više nikad neće biti onakve kakve su nekad bile, i to ne samo zbog utjecaja rata u Ukrajini, nego i zbog prelaska na alternativne energente', kaže nam Čorak.

Pitali smo ga i što misli o prijedlogu reforme određivanja cijena struje na zajedničkom tržištu, na što kaže da sadašnji model više nema logike te da je bio dobar u vremenima u kojima se višim porezima i naknadama za CO2 prisilno dizala cijena struje kako bi se financirale nove, ekološki prihvatljivije tehnologije.

'To je bio pritisak da se maknu fosilna goriva, a sad smo u sasvim drugoj situaciji i povezivanje cijene struje s fosilnim gorivima više nema smisla. Sustav treba redizajnirati, i to je srednjoročno pitanje, jer europska industrija nastoji se maknuti od ruskog plina', zaključuje naš sugovornik.

Apel hrvatskih poslodavaca

Podsjetimo, uz postojeće cijene električne energije za gospodarstvo, investicije, izvoz i potrošnja toliko će pasti da bi prema procjenama HUP-a rast BDP-a u ovoj godini mogao usporiti za 2,4 postotna boda, a do kraja 2023. mogli bismo imati i do četiri posto manji BDP u odnosu na trenutačna očekivanja. Povećanje cijena proizvoda i usluga te 'ugrađivanje' visokih cijena struje za poduzetnike više nije opcija jer je inflacija u Hrvatskoj u lipnju već premašila 12 posto, a njezin se rast tek očekuje ove jeseni.

Cijene od 500 i više eura po megavatsatu posljedica su burzovnih špekulacija koje plaćaju svi, zbog čega je Hrvatska udruga poslodavaca, uz niz mjera kojima bi se pomoglo gospodarstvu, zatražila od Vlade da ograniči cijenu struje na 150 eura po megavatu od 1. kolovoza 2022. do 31. prosinca 2023.

  • +24
  • +21

Početak proizvodnje hrvatskih eurokovanica

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Bozidar Bengez

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!