Europski zeleni plan

Bruxelles predlaže ukidanje benzinaca i dizelaša do 2035., porez na kerozin i druge radikalne mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 14.07.2021 16:48
  • Objavljeno 14.07.2021 u 16:48
tportal

Izvor: EPA / Autor: STEPHANIE LECOCQ

Europska komisija danas je donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova. Desetak nacrta prijedloga, koje još trebaju odobriti 27 država članica i parlament EU, uključuju planove oporezivanja avionskog goriva i učinkovite zabrane prodaje automobila na benzin i dizel u roku od 20 godina

Cilj je europskog zelenog plana da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Europskim propisom o klimi, koji stupa na snagu ovog mjeseca, u zakonodavstvo EU-a ugrađuje se obveza da Unija postigne klimatsku neutralnost i prijelazni cilj da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. EU se na to smanjenje obvezao u prosincu 2020. na zasjedanju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kao doprinos postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Zahvaljujući klimatskim i energetskim propisima emisije stakleničkih plinova u EU-u već su se smanjile za 24 posto u odnosu na razinu iz 1990., a rast gospodarstva u tom je razdoblju unatoč padu emisija iznosio oko 60 posto. Budući da su se ti propisi pokazali učinkovitima, ovaj paket temelji se na njima.

Prijedlozi Europske komisije obuhvaćaju: trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.

‘Gospodarstvo koje ovisi o fosilnim gorivima došlo je do svojih granica. Želimo da budući naraštaji naslijede zdrav planet i da imaju dobre poslove te da postignemo rast koji ne šteti prirodi. Europski zeleni plan naša je strategija rasta koja vodi prema gospodarstvu bez emisija ugljika. Europa je prvi kontinent koji je najavio klimatsku neutralnost do 2050., a sada smo i prvi napravili konkretan plan da to ostvarimo. Provodimo riječi u djelo – provodimo svoje klimatske politike uz pomoć inovacija, ulaganja i socijalnih mjera’, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) emisije ugljika naplaćuju se, a gornje granice emisija iz određenih gospodarskih sektora smanjuju se godinu za godinom. Tako su u proteklih 16 godina emisije iz proizvodnje električne energije i energetski intenzivnih industrija smanjene za 42,6 poato. Komisija danas predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje, a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća.

Predlaže i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu i usklađivanje s Programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) te uključivanje emisija iz pomorskog prometa u ETS. Kako bi se kompenzirao izostanak smanjenja emisija iz cestovnog prometa iz zgrada, Komisija uvodi poseban novi sustav trgovanja emisijama u području distribucije goriva za cestovni promet i zgrade, a predlaže i povećanje Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Kako bi dopunile znatna sredstva koja se iz proračuna EU-a troše na klimu, države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.

U okviru Uredbe o raspodjeli tereta za svaku se državu članicu postavljaju ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija. Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.

Države članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa se Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO2 do 2030. putem prirodnih ponora. Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO2 (nastale, primjerice, zbog gnojiva i stoke). Cilj je strategije EU-a za šume poboljšati kvalitetu, količinu i otpornost naših šuma. Njome se podupiru šumari i biogospodarstvo koje se temelji na šumama, održivo iskorištavanje drva i korištenje biomase te očuvanje bioraznolikosti i utvrđuje se plan za sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030.

Budući da proizvodnja i korištenje energije čine 75 posto emisija EU-a, neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećat će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 posto do 2030., kojem će doprinositi sve države članice. Predlažu se i posebni ciljevi za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju, zgradama te industriji. Kako bi se postigli klimatski i okolišni ciljevi, kriteriji održivosti za uporabu bioenergije postroženi su, a države članice moraju osmisliti programe potpore za bioenergiju u skladu s načelom kaskadnog korištenja drvne biomase.

Direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrdit će se ambiciozniji obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko siromaštvo. Sadržavat će i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se 3 % zgrada u javnom sektoru godišnje.

Bit će potrebno uvesti više mjera kako bi se dopunilo trgovanje emisijama s obzirom na njihov stalan porast u cestovnom prometu. Strože norme za emisije CO2 iz automobila i kombija, kojima će se u odnosu na razine iz 2021. zahtijevati smanjenje emisija iz novih automobila za 55 posto od 2030., odnosno 100 posto od 2035., ubrzat će prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija.

Drugim riječima, svi novi automobili registrirani od 2035. nadalje bit će automobili s nultim emisijama. Kako bi se vozači u cijeloj Europi mogli pouzdati u mrežu za punjenje vozila, revidiranom uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijevat će se od država članica da povećaju kapacitete za punjenje u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama te da postave dovoljno stanica za punjenje i opskrbu na glavnim prometnim pravcima: stanice za punjenje električnom energijom svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.

Goriva za zračni i pomorski promet znatno onečišćuju okoliš pa i za njih treba uvesti posebne mjere. Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijeva se da zrakoplovi i brodovi imaju pristup čistoj električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama. Inicijativa „ReFuelEU Aviation” obvezat će dobavljače goriva da u mlaznom gorivu u zračnim lukama EU-a bude sve veći udio održivih goriva, uključujući sintetička goriva s niskom razinom emisija ugljika (e-goriva).

Isto tako, u okviru inicijative „FuelEU Maritime” postavit će se granica udjela stakleničkih plinova u energiji koju koriste brodovi koji pristaju u europskim lukama kako bi se potaknula uporaba održivih pomorskih goriva i tehnologija bez emisija ugljika.

Sustavom oporezivanja energetskih proizvoda moraju se uvesti odgovarajući poticaji da bi se zaštitilo i poboljšalo jedinstveno tržište te poticala zelena tranzicija. Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.

Konačno, na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda kako ambiciozne klimatske politike u Europi ne bi uzrokovale „istjecanje ugljika”. Tako će smanjenje emisija u Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.

Svi su ti prijedlozi povezani i međusobno se nadopunjuju. Taj uravnotežen paket i prihodi koji se na temelju njega ostvaruju omogućit će pravednu, zelenu i konkurentnu Europu, podjelu odgovornosti među sektorima i državama članicama te dodatnu potporu ondje gdje je potrebna.

Međutim, vjerojatno će se prijedlozi suočiti s višemjesečnim pregovorima. Planovi su pokrenuli ozbiljne sukobe u Europskoj komisiji dok su se radile posljednje izmjene, rekli su izvori za agenciju AFP.

Mjere će vjerojatno povećati račune za grijanje kućanstava, kao i povećati troškove letova u EU. No građanima će biti dostupna financijska pomoć za postavljanje izolacije i druge dugoročne promjene u svojim domovima.

Jedan diplomat EU rekao je za Reuters da će uspjeh paketa počivati ​​na njegovoj sposobnosti da bude realan i socijalno pošten, a istovremeno ne destabilizira gospodarstvo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!