jesenska prognoza

Bruxelles objavio vrlo optimistične prognoze za Hrvatsku, ali ukazuje i na dva vrlo ozbiljna problema

  • Autor: Tomislav Oharek
  • Zadnja izmjena 07.11.2019 11:58
  • Objavljeno 07.11.2019 u 11:34
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Domaća potražnja bit će glavni pokretač ekonomskih aktivnosti. Potrošnja stanovništva je i dalje snažna, potaknuta većim zapošljavanjem i rastom plaća, kao i niskom stopom inflacije. Očekuje se nastavak snažnog rasta investicija, ali i državne potrošnje. Javne financije trebale bi ostati pod kontrolom, ali su problemi na tržištu rada sve naglašeniji, kao i sve nepovoljniji omjer u trgovinskoj razmjeni

Gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj povratile su zamah u prvoj polovici 2019., poslije slabijih rezultata od očekivanih krajem prošle godine. Realni BDP naglo je porastao u prvom tromjesečju, za 1,5 posto u odnosu na tromjesečje ranije, nakon čega je u drugom tromjesečju uslijedio umjereniji rast od 0,2 posto. Na temelju pokazatelja očekuje se umjeren rast u drugoj polovici godine, pa Europska komisija prognozira kako će ove godine hrvatski BDP porasti za 2,9 posto, stoji u jesenskoj prognozi Europske komisije za Hrvatsku, objavljenoj u četvrtak.

Snažna potrošnja kućanstava pokretač je domaće potražnje, a podržavaju ju javna potrošnja i ulaganja koja su dobila zamah povećanim korištenjem novca iz europskih fondova. Unatoč oporavku izvoza, neto izvoz će negativno doprinijeti rastu zbog snažnog rasta uvoza.

Europska komisija očekuje da će tijekom razdoblja od 2019. do 2021. domaća potražnja u Hrvatskoj ostati glavni pokretač rasta BDP-a. Poboljšanje stanja na tržištu rada, rast plaća i niska inflacija i dalje će pokretati potrošnju kućanstava. Očekuje se i snažniji doprinos javne potrošnje, potaknut povećanjem troškova plaća u javnom sektoru. Raspoloživi dohodak porast će zahvaljujući povećanju mirovina i plaća u javnom sektoru, što bi se trebalo pozitivno odraziti na potrošnju domaćinstava.

Zahvaljujući rastu korištenja novca i europskih fondova u javnom i privatnom sektoru, Europska komisija očekuje rast investicija po stopama većim od onih iz 2015. godine. Privatna ulaganja trebali bi olakšati i povoljni uvjeti financiranja.

Nakon rasta po prosječnoj stopi od gotovo osam posto od 2013. godine izvoz robe u Hrvatskoj u 2018. godini znatno je usporio, čime je okončano razdoblje brzog osvajanja novih tržišta. Usto, nesigurnosti oko globalne trgovine i slabljenja gospodarskih učinaka koji se očekuju u nekim od glavnih trgovinskih partnera usporit će rast izvoza robe od 2019. do 2021. godine. Umjerenije će rasti i izvoz usluga, u kojemu dominira turistički sektor, a koji karakteriziraju rastuća konkurencija i velika iskorištenost kapaciteta u najprometnijim mjesecima sezone, pa turizam priliku za veći rast treba tražiti u povećanju broja gostiju izvan vrhunca sezone, kao i većoj potrošnji gostiju. Očekuje se da će u skladu s većom domaćom potražnjom rast uvoza ostati snažan u 2020. i 2021. godini, zbog čega će se pogoršati trgovinska bilanca.

  • +8
  • +5

Split i u listopadu pun turista

Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Realni rast BDP-a od 2,9 posto u 2019. godini konačno će nadmašiti pretkrizne razine rasta. Međutim Europska komisija očekuje umjereniji rast BDP-a od 2,6 posto 2020. godine i 2,4 posto 2021. godine.

Stanje na tržištu rada i dalje se popravlja iako je u nekim sektorima već primjetan nedostatak radne snage. Europska komisija očekuje umjeren nastavak zaposlenosti u promatranom razdoblju. Broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti već su dosegli povijesne minimume, a očekuje se da će i dalje padati. S druge pak strane, aktivnosti će tek blago porasti ponajprije zbog negativnih demografskih trendova, posebno visoke stope iseljavanja. Snažna potražnja za radnom snagom i planirano povećanja plaća u javnom sektoru trebali bi rezultirati i rastom plaća u realnom sektoru, no cijena rada trebala bi samo blago porasti.

U prvoj polovici 2019. godine inflacija se smanjila u odnosu na 2018., što je ponajviše rezultat smanjenja PDV-a na određene prehrambene proizvode. Uslijed toga Europska komisija očekuje da će stopa inflacije ove godine pasti ispod jedan posto, no iduće godine trebala bi porasti na 1,3 posto, a 2021. na 1,5 posto.

Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Europska komisija očekuje da će račun opće države ostati u suficitu treću godinu zaredom. Prihodi su snažni usprkos smanjenju poreza, što je posebno utjecalo na prihode od PDV-a i socijalne doprinose. Rashodi rastu prvenstveno zbog povećanja plaća u javnom sektoru, ulaganja i intermedijarne potrošnje.

Očekuje se da će u razdoblju od 2020. do 2021. porezni prihodi rasti sporije od nominalnog BDP-a zbog daljnjih poreznih rasterećenja. Projicira se da će novac iz europskih fondova i dalje podržavati prihode, posebno s obzirom na to da programsko razdoblje za povlačenje novca iz aktualnog financijskog horizonta ulazi u svoju najzreliju fazu. Rast rashoda trebao bi se nastaviti u 2020. godini i donekle se ublažiti u 2021. godini uglavnom zbog snažnog učinka rasta plaća, ulaganja i kapitalnih transfera u 2018.-2019. Očekuju se dodatne uštede kod plaćanja kamata, osobito 2020. godine, jer se znatan dio dospjelog duga refinancira po nižim stopama. Općenito, očekuje se da će proračun ostati uravnotežen.

Strukturno gledano, očekuje se da će se deficit opće države povećati s 0,3 posto BDP-a u 2018. godini na jedan posto BDP-a u 2020. godini te da će se neznatno smanjiti u 2021. godini ispod 65 posto BDP-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!