Tom se inicijativom prepoznaje važnost traženja i pružanja besplatne online podrške u području mentalnog zdravlja. Kroz individualna i grupna savjetovanja, kao i različite edukativne materijale koji promiču očuvanje, unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja, cilj inicijative je podići svijest o teškoćama sve većeg broja ljudi koji se bore s depresijom i anksioznošću.

Svi zainteresirani mogu u formi obrasca putem službene internetske stranice Brave Together podijeliti svoje ime, prezime i kontakt te razlog javljanja. Nakon toga će ih u kratkom roku od svega 24 sata nazvati stručna osoba, odnosno volonter udruge Igra, koji će nakon obavljenog razgovora preporučiti oblik psihosocijalne podrške koji najbolje odgovara iznesenim teškoćama.

O inicijativi Brave Together i mentalnom zdravlju u Hrvatskoj razgovarali smo sa psihologinjom i izvršnom direktoricom udruge Igra Nikolinom Vodanović.

Sve veći broj ljudi, pogotovo mladih, traži pomoć stručnjaka, od psihologa do psihijatra, a povećao se i broj hospitalizacija. Pa ipak, je li tema mentalnog zdravlja u Hrvatskoj i dalje stigmatizirana?

Prema našem iskustvu, zaključujemo da je velika potreba za kvalitetnom i dugotrajnom psihosocijalnom podrškom, a istovremeno su liste čekanja velike. Nažalost, broj stručnjaka koji su dostupni za pružanje psihosocijalnih usluga, kao i dostupna besplatna psihosocijalna podrška i pomoć su višestruko manji i ne uspijevaju zadovoljiti i odgovoriti na potrebe te zahtjeve pojedinca i zajednice kada govorimo o očuvanju, unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja.

Važno je naglasiti da se mentalno zdravlje tiče svih nas pa je izrazito važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja. Ono što na društvenoj razini za sada izostaje je sustavna i sveobuhvatna podrška da svi građani mogu dobiti pomoć.

Što danas najviše muči društvo i koja je skupina najviše pogođena?

Na temelju našeg dojma iz prošlogodišnje inicijative, kada nam se javilo preko 350 građana, čini nam se da su se nekako najviše isticale anksiozne teškoće. Nakon anksioznih, po učestalosti pojavljivanja kod osoba koje su nam se javljale primijetili smo depresivne teškoće. S jednima i drugima se susreću osobe kada se nađu u situaciji da njihovi uobičajeni mehanizmi nošenja i suočavanja s teškoćama i životnim izazovima više nisu dostatni. To je rezultat utjecaja mnogih čimbenika, a sve su naglasile teške okolnosti i izazovi koje prate postpandemijsko razdoblje. Nositi se s anksioznim i depresivnim teškoćama i nedoumicama vezanim uz mentalno zdravlje dovoljno je zahtjevno samo po sebi, a s obzirom na aktualnu situaciju, još je zahtjevnije.

Brojna istraživanja pokazuju da su upravo mjere socijalne distanciranosti i ekonomski učinci pandemije ostavili posljedice na mentalno zdravlje ljudi, a sada ne možemo ignorirati ni ekonomsku krizu i neizvjesnost pojačane ratom u Europi. Sve to ostavlja svoj danak na mentalno zdravlje građana, a pogođeni su i mladi. Stoga smo dobrim dijelom kampanju usmjerili i prema njima jer smatramo da je ključno to što podršku mogu potražiti i dobiti jednostavno i brzo, putem online platforme. Takvo progovaranje o mentalnim teškoćama 'iz udobnosti vlastitog doma' doprinosi osjećaju sigurnosti i svakako olakšava cijeli proces traženja podrške, a koji je prvi korak prema očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja. Nadalje, generalni dojam prve provedene godine kampanje je da su mlađe generacije senzibiliziranije za teme mentalnog zdravlja, a samim time su sklonije tražiti pomoć i podršku.

Trebamo li educirati članove obitelji kako na vrijeme prepoznati znakove depresije i anksioznosti kod ostalih članova, pogotovo djece? Govori li se dovoljno o mentalnom zdravlju u školama i obrazovnom sustavu?

Velik dio našeg djelovanja kao udruge usmjeren je roditeljima. Pored toga, svjesni smo da bi, uz roditelje, svi koji rade s djecom i mladima trebali osvijestiti da je problem anksioznih i depresivnih teškoća s kojima se mladi susreću, a često i sami nose, sve veći. Također, jasno je da dobro mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca, jer da bismo bili produktivni, ostvarivali zadovoljavajuće odnose i doprinosili zajednici, moramo biti okruženi drugim mentalno zdravim ljudima i zajednicom koja potiče produktivnost, suradnju te cijeni naš doprinos. Osim sposobnosti da se suočavamo s vlastitim mislima i emocijama, da se prilagođavamo situacijama i upravljamo vlastitim životom, važne su i vještine suočavanja s ljudima oko nas kao što su sudjelovanje, suradnja, empatija, prihvaćanje različitosti i uzajamna odgovornost.

Mentalno zdravlje je temelj dobrobiti i dobrog funkcioniranja pojedinca, ali i zajednice. Želimo li mentalno zdravu zajednicu, osim omogućavanja zadovoljenja osnovnih potreba poput onih za hranom i skloništem, okoline sigurne od nasilja, pozitivnih obrazovnih iskustava, zapošljavanja i dobrih radnih uvjeta, uz poštivanja ljudskih prava, trebali bismo stvoriti uvjete za učenje i vježbanje vještina suočavanja i izgradnje kvalitetnih odnosa. Istraživanja pokazuju da rane intervencije na razini zajednice, kao što su ulaganje u kvalitetno roditeljstvo i promoviranje mentalnog zdravlja u školama učenjem emocionalnih i socijalnih vještina, pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, a onda se takav pozitivan utjecaj nastavlja u odrasloj dobi. Međutim ono što na društvenoj razini izostaje je upravo sustavna i sveobuhvatna podrška.

Koji je cilj projekta Brave Together te koliko je važna mentalna higijena?

Naš je cilj ljudima osvijestiti da postoji netko tko im može pomoći, pa čak i u situacijama koje njima djeluju bezizlazno te im pružiti podršku, naučiti ih nečemu korisnom za osobni razvoj i pokazati im gdje još sve mogu raditi na sebi i koji su sve načini na koje mogu preuzeti brigu o vlastitom mentalnom zdravlju. S našim partnerima iz brenda Maybelline New York provodimo Brave Together drugu godinu zaredom jer smo prepoznali važnost pružanja baš online podrške u području mentalnog zdravlja, a posebno važnost traženja podrške.

Kroz svoje smo djelovanje zaključili da je potrebno ljudima osvijestiti da je sasvim u redu i prihvatljivo tražiti stručnu pomoć. Kao što smo navikli tražiti pomoć od zubara kad nas boli zub ili nam je sasvim prirodno svog liječnika obiteljske medicine pitati za savjet o održavanju tjelesnog zdravlja, tako bi nam trebalo biti sasvim prirodno tražiti podršku u području mentalnog zdravlja, a koje je podjednako važno za kvalitetan i ispunjen život. Zato želimo svima koji se osjećaju anksiozno i depresivno poručiti da se ne moraju sami nositi sa svojim tegobama.

Jesu li podaci i informacije o osobi koja se javi sigurni i zaštićeni?

Znamo da je garantirana anonimnost u delikatnoj situaciji kao što je traženje podrške u području mentalnog zdravlja građanima jako važna, a često i presudna kada odlučuju o tome hoće li potražiti stručni savjet ili pomoć. Stoga ime, prezime i kontakt osoba koje nam se javljaju preko službene stranice inicijative, a tako i onih koji su korisnici te sudjeluju u ostalim aktivnostima udruge, koristimo isključivo kako bismo im pružili podršku i usmjerili ih daljnjoj brizi o vlastitom mentalnom zdravlju. Podatke ne prenosimo izvan udruge, a postupamo u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Tko je sve uključen u inicijativu Brave Together i kakav je odaziv?

U inicijativi Brave Together radi 35 članova, odnosno stalnih zaposlenika udruge, kao i volontera. Prošle godine primijetili smo nevjerojatan odaziv pa smo ove godine osigurali značajno više uključenih koji će pružati podršku nego što je to bio slučaj lani. Velik dio njih sudjelovao je u inicijativi i prošle godine, a imamo i neka nova lica koja su se priključila ovogodišnjem izdanju inicijative. Smatramo da je važno omogućiti višekratnu i dugotrajnu podršku što većem broju osoba, međutim takva je usluga dugotrajna i zahtijeva velike materijalne resurse. Tako da nismo usmjereni na broj prijavljenih, nego na višekratno pružanje psihosocijalne podrške.

Koje sve programe i projekte provodi udruga Igra?

Naš osnovni cilj je pružiti rehabilitacijsko-edukacijsku i psihosocijalno-pedagošku pomoć te djeci, mladima i obiteljima pomoći da žive kvalitetnijim i ispunjenijim životom. Veliki naglasak stavljamo i na aktivnosti neformalne edukacije, što vodi unaprjeđenju kvalitete života cjelokupne društvene zajednice. Svoje usluge uvijek nastojimo nadograđivati prema interesu i stvarnim potrebama korisnika pa su tako socijalno uključivanje i mentalno zdravlje naša osnovna programska područja unutar kojih provodimo dva programa – Centar za brigu o mentalnom zdravlju i Centar za mlade iz alternativne skrbi. U sklopu programa direktno radimo s korisnicima, ali radimo i na osnaživanju stručnjaka, senzibilizaciji te istraživačko-zagovaračkim aktivnostima.

Svoj smo rad započeli 1998., a naš program Centar za mlade iz alternativne skrbi ove godine slavi 20 godina postojanja. Upravo nam vođenje stvarnim potrebama i prilagođavanje korisnicima osigurava održivost. Nastojimo uvijek biti tu za naše korisničke skupine, pa i onda kada im je sve drugo u životu neizvjesno, i to na način da im osiguramo dugotrajne i visokokvalitetne socijalne usluge. Svoje programe provodimo uz podršku resornih ministarstava, sredstava Europskog socijalnog fonda te privatnih i drugih organizacija koje su prepoznale naš rad svih ovih godina.

U narednom razdoblju ćemo i dalje biti usmjereni na unaprjeđenje naših programa kako bismo postali model dobre prakse i na taj način na razini cijele države svima omogućili pravovremenu i visokokvalitetnu uslugu.