Analitičari InterCapitala

Analitičari InterCapitala objasnili: Je li bolje ulagati u pojedine dionice ili cijeli indeks?

22.04.2022 u 17:16

Bionic
Reading

Donosimo analizu ponašanja sastavnica indeksa CROBEX10, kao i samog indeksa od početka 2022. godine. Također ćemo prikazati jesu li sastavnice nadmašile prinos indeksa ili pak podbacile za istim. Jedna stvar koju je važno napomenuti jest da sam postotak dana u kojima su pojedine kompanije nadmašile indeks ne prikazuje cijelu priču. Razlog tome je što ovo ne uzima u obzir i omjer postotnog nadmašivanja ili podbacivanja kompanija prema indeksu. Ipak, ovo možemo iskoristiti za prikaz općeg trenda kretanja prinosa indeksa te samih kompanija.

Od početka 2022. godine, 4 od 10 sastavnica indeksa je prinosom nadmašilo indeks u više od 50 posto slučajeva. Ovo se odnosi na sljedeće kompanije: ADRIS koji je nadmašio prinos indeksa u 55,6 posto slučajeva te Atlantsku Plovidbu i Valamar Rivieru, koji su nadmašili indeks u 52,8 posto slučajeva. Nakon njih jedina preostala kompanija koja je nadmašila indeks u više od 50 posto slučajeva je Atlantic Grupa, koja je nadmašila indeks u 51,4 posto slučajeva. S druge strane, Podravka je nadmašila indeks samo 37,5 posto dana, Ericsson NT je nadmašio indeks u 40,3 posto slučajeva, dok su HT i Arena Hospitality Group nadmašili indeks u 45,8 posto slučajeva.

Sada se postavlja pitanje kakve to veze ima s CROBEX10 indeksom, kao i sa samim povratom sastavnica indeksa u ovom periodu. Kao što smo već spomenuli, samo zato što su pojedine kompanije nadmašile ili podbacile na pojedine dane u odnosu na indeks ne mora značiti da su prinosi pojedini kompanije zapravo bili bolji ili lošiji od samog indeksa. Mora se uzeti u obzir i omjer postotne promjene na te pojedine dane.

Na primjer, AD Plastik, koji je nadmašio indeks u 47,2 posto dana, također je imao pad od gotovo 40 posto u ovom periodu. S druge strane, Atlantska Plovidba, koja je nadmašila indeks u 52,8 posto dana, imala je prinos od 20 posto. Iako to prikazuje obrazac koji očekujemo, tj. ako kompanije nadmaše indeks veći broj dana imaju vjerojatno i bolji prinos te se isto može reći za suprotan slučaj kada podbace, ako uzmemo dodatne primjere ova korelacija zapravo i nije toliko jaka.

Uzmimo nekoliko primjera kako bismo ovo objasnili. Ericsson NT nadmašio je indeks u 40,3 posto slučajeva, ali je dao prinos od 1,3 posto. HT, koji je nadmašio indeks u 45,8 posto slučajeva, također je dao pozitivan prinos od 2,7 posto. Čak i Adris, koji je najveći broj dana nadmašio indeks, dao je prinos od samo 2,6 posto. Istovremeno, Podravka koja je najmanji broj dana nadmašila indeks, imala je negativan prinos od 7,3 posto. Na kraju, sam indeks imao je negativan prinos od 1,4 posto u tom istom periodu.

Što se može zaključiti iz ovoga? Nekoliko stvari; Prvo da nam broj dana kada određena kompanija ima bolji ili gori prinos od indeksa ne govori puno, nego dolazimo do „općeg trenda“ kretanja prinosa. Drugo, a možda i puno važnije, jest da postoji puno drugih čimbenika koji utječu na povrat dionica (ili indeksa) od volumena trgovanja ili svakodnevnog prinosa pojedinih kompanija.

Dobar primjer toga je dionica AD Plastika, na koju je puno veći utjecaj imala činjenica da kompanija ima poprilično veliku izloženost Rusiji, državi koja je pogođena velikim brojem sankcija zbog invazije na Ukrajinu. Slična je priča i s Podravkom, u čijem je vlasništvu Belupo koji također ima izloženost ruskom tržištu. S druge strane, Atlantska Plovidba imala je najbolji povrat u ovom razdoblju te taj povrat možemo pripisati dobrim rezultatima kompanije. Na kraju dana, razdoblja neizvjesnosti povijesno su imala puno veći utjecaj na kretanja cijene dionica, a to je situacija koja se ponavlja danas.