Kupujete rabljeni električni automobil i mislite da je vraćanje kilometraže problem koji uglavnom pogađa stare dizelaše?
Novo njemačko istraživanje pokazuje da stvari nisu tako jednostavne. Stručnjaci TÜV NORD-a analizirali su podatke s gotovo 24.000 automobilskih dijagnostika i otkrili manipulacije kilometražom kod različitih vrsta pogona, uključujući električne automobile. Posebno je zanimljivo što je u njihovu uzorku udio otkrivenih manipulacija kod električnih vozila bio nešto veći nego kod benzinaca.
Njemačka organizacija TÜV NORD analizirala je 23.763 dijagnostička pregleda automobila obavljena između siječnja 2025. i rujna 2026. godine. Korišten je njihov sustav Onboard Car Diagnosis, koji omogućuje provjeru podataka pohranjenih u elektroničkim sustavima vozila.
Rezultati pokazuju da je kod 2,2 posto pregledanih automobila otkrivena manipulacija kilometražom. Prosječna razlika između prikazane i utvrđene kilometraže iznosila je približno 32.000 kilometara.
No kada su stručnjaci rezultate razdvojili prema vrsti pogona, pojavile su se zanimljive razlike.
Električni automobili nisu iznimka
Najveći udio otkrivenih manipulacija zabilježen je kod dizelskih automobila, njih 2,9 posto.
Na drugom mjestu našli su se električni automobili s 2,3 posto, dok je kod benzinaca udio iznosio 2 posto.
Najmanje manipulacija otkriveno je kod hibridnih automobila, njih 1,1 posto.
Takav rezultat pokazuje da digitalni sustavi električnih automobila sami po sebi nisu jamstvo da podatak o prijeđenoj kilometraži nije moguće mijenjati.
Ipak, važno je naglasiti da istraživanje ne dokazuje kako su električni automobili općenito podložniji manipulacijama od benzinaca. Rezultati se odnose na vozila koja su prošla konkretnu dijagnostiku TÜV NORD-a, a ne na reprezentativan uzorak svih automobila na njemačkim cestama.
Dizelašima je u prosjeku nedostajalo 44.500 kilometara
Njemački stručnjaci analizirali su i koliko se utvrđena kilometraža razlikovala od one prikazane na instrumentnoj ploči.
Kod dizelskih automobila prosječna razlika iznosila je čak 44.500 kilometara.
Kod benzinaca bila je nešto manja, približno 30.900 kilometara.
Električni i hibridni automobili imali su znatno manju prosječnu razliku, oko 14.500 kilometara.
To je važan podatak jer se kod kupnje rabljenog vozila cijena često određuje upravo prema kilometraži.
Automobil koji na instrumentnoj ploči pokazuje 80.000 kilometara može izgledati znatno privlačnije od istog modela sa 125.000 kilometara.
No ako je stvarna kilometraža veća, kupac može platiti više nego što automobil vrijedi, a istodobno preuzeti rizik dodatnog trošenja pojedinih komponenti.
Zašto je manipulaciju teško otkriti?
Kod modernih automobila kilometraža se prikazuje digitalno, ali podaci o korištenju vozila mogu biti pohranjeni i u drugim elektroničkim sustavima.
To omogućuje određene dodatne provjere, no ne znači da će svaka manipulacija biti lako otkrivena.
Njemački autoklub ADAC upozorava da se kod pojedinih automobila kilometraža može izmijeniti specijaliziranim elektroničkim uređajima, a dobro izvedena manipulacija može ostati neotkrivena čak i tijekom stručnog pregleda.
Zato sama dijagnostika nije nepogrešiv dokaz stvarne kilometraže.
Kupcima se preporučuje usporedba više izvora podataka, uključujući servisne račune, dokumentaciju s tehničkih pregleda i povijest održavanja vozila.
Posebno treba obratiti pozornost na nelogičnosti, primjerice kada stariji servisni zapis pokazuje veću kilometražu od one koju automobil ima u trenutku prodaje.
Kod električnih automobila postoji još jedan važan razlog za oprez
Kod rabljenih električnih vozila kilometraža nije važna samo zbog općeg trošenja automobila.
Ona može pomoći u procjeni načina korištenja vozila, ali sama po sebi ne otkriva stvarno stanje visokonaponske baterije.
Dva električna automobila s jednakom kilometražom mogu imati različit preostali kapacitet baterije, ovisno o starosti, temperaturama kojima su bili izloženi, načinu punjenja i drugim čimbenicima.
Zato je pri kupnji rabljenog električnog automobila, uz provjeru kilometraže, korisno zatražiti i odgovarajuću provjeru stanja baterije.
To je osobito važno kod skupljih modela, jer baterija predstavlja jednu od najvrjednijih komponenti vozila.
Što mogu napraviti kupci u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se kilometraža vozila evidentira tijekom redovitih tehničkih pregleda.
Kupci rabljenih automobila mogu zatražiti provjeru dostupnih podataka o ranijim očitanjima, uz odgovarajući identifikacijski broj vozila.
Takvi zapisi mogu pomoći u otkrivanju nelogičnosti, ali imaju ograničenja, osobito kod automobila uvezenih iz inozemstva.
Ako je vozilo godinama bilo registrirano u drugoj državi, hrvatski zapisi ne moraju sadržavati njegovu raniju kilometražu.
Zato je korisno usporediti podatke iz više izvora i prije kupnje obaviti neovisan stručni pregled.
Pritom treba imati na umu da ni uredna servisna dokumentacija ni elektronički izvještaj ne jamče da kilometraža nikada nije mijenjana.
Jedan rezultat posebno je zanimljiv
Novo istraživanje TÜV NORD-a pokazuje da manipulacija kilometražom nije problem rezerviran samo za stare automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem.
U analiziranom uzorku otkrivena je i kod električnih vozila, i to u nešto većem udjelu nego kod benzinaca.
No najvažniji zaključak nije da je jedna vrsta pogona sigurnija od prijevare, nego da kupci ne bi trebali automatski vjerovati brojci na instrumentnoj ploči.
Jer bez obzira na to pokreće li automobil dizelski motor, benzinac ili elektromotor, njegova stvarna povijest može biti mnogo važnija od kilometraže koju prodavatelj ističe u oglasu.