Neslužbeno obrazloženje uhićenja što ga je tportal.hr dobio iz MUP-a, odnosi se samo na nezakonitosti raspolaganja zemljištem, no iz izvora bliskih istrazi u Slavonskom Brodu saznajemo kako se utvrđuje Kruljčeva povezanost i s drugim kaznenim djelima. Malverzacije zemljištem, kao najblaže među njima, navodi se samo kako bi se obrazložilo uhićenje.

Lavina je krenula privođenjem Ivice Batinića, općinskog načelnika Sibinja nedaleko od Slavonskog Broda, koji je u nezakonito raspolaganje sa 27 hektara građevinskog zemljišta upetljao generala Kruljca. Batinić je, poučen brojnim primjerima proteklih godina, imao razloga vjerovati kako će i ta istraga stati pred autoritetom zapovjednika Kopnene vojske, protiv kojega dosad nijedna optužba nije završila ni pokretanjem kaznenog postupka, a kamoli sudskom presudom. No ovoga je puta nakon načelnikove izjave istraga nastavljena, a prema neslužbenim informacijama mogla bi završiti prema principu 'tjerali lisicu, istjerali vuka'.

Na spornom zemljištu na području Općine Sibinj prvo je Slavonski Brod trebao izgraditi Poslovnu zonu, no Vlada ga je 2006. darovala Općini, a ona ga ispod tržišne cijene – navodno za pet eura po četvornome metru – prodala kontroverznom poduzetniku Ivanu Rimcu. Rimac je poznat kao najveći pojedinačni kupac dionica NK Hajduk, a zbog optužbi za gospodarski kriminal, na zahtjev njemačkog Državnog odvjetništva bio je pritvoren u Srbiji. Kruljca se sa slučajem povezuje po tomu što je građevinske radove na uređenju infrastrukture buduće Poslovne zone, pa i zemljišta u privatnom vlasništvu Ivana Rimca, obavila vojna mehanizacija.

Osim generala Kruljca, spominje se i uhićenje još devet djelatnih vojnih osoba, a nakon pretrage kuća navodno su uhićeni bivši saborski zastupnik i čelnik Brodsko-posavskog HDZ-a, Zdravko Sočković te Ivica Batinić, načelnik Općine Sibinj koji jutros nije došao na posao.

Generala Kruljca zbog razbojničkog je ucjenjivanja u siječnju 2010. istraživalo i Državno odvjetništvo u Münchenu. Glasnogovornica Barbara Stockinger potvrdila je da su dvije njemu bliske osobe uhićene u Njemačkoj zbog sumnje u planiranje ubojstva osobe ako ne preda novac koji su od nje pokušali iznuditi.

Iza tog oskudnog priopćenja iz upućenih krugova u Slavonskom Brodu saznajemo kako je riječ o Robinu Bokišiću, Uefinom istražitelju koji je u kolovozu prošle godine istraživao povezanost hrvatskih nogometnih sudaca s kladioničarskom mafijom, a koji je uz pomoć generala Kruljca jeftino kupio nekakvo zemljište, ali račun nije u cijelosti platio. Zbog toga su ga u Njemačkoj progonili ljudi bliski Mladenu Kruljcu, pa je nakon njihova uhićenja njemačka policija i protiv Kruljca otvorila istragu.

Po rubrikama crnih kronika general Mladen Kruljac povlači se više od desetljeća. Još je 1999. optuživan je za demoliranje kavane Jazz u Slavonskom Brodu sa skupinom znanaca, a nakon što mu se bliska poznanica požalila zbog maltretiranja na poslu u hipermarketu Billa, prijetio je njezinim pretpostavljenima. Za zlostavljanje i prijetnje smrću pištoljem s ugraviranom posvetom bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, Kruljca i njegova tjelohranitelja Ivana Dešića (34) u Nacionalu je 2003. optužio lokalni poduzetnik Tomislav Opačak.

Povezuje ga se i s dvojicom kriminalaca koji su 12. svibnja u Slavonskom Brodu opljačkali poslovnicu Privredne banke Zagreb, od kojih je jedan upravo Ivan Dešić. Policija ih sumnjiči i za pljačku banke Credo 31. siječnja, obavljenu na gotovo identičan način, te pošte, zlatarnice i niza pljački u tom dijelu grada posljednjih šest mjeseci.

General Kruljac bio je prisutan i kada je spomenuti Dešić prije tri godine u zagrebačkom narodnjačkom klubu Nec napao i ozlijedio poslovođu lokala, a u Slavonskom Brodu povezuju ga s jednim članom osiguranja predsjednika Republike otprije nekoliko godina, koji je u služenom vozilu navodno krijumčario drogu iz BiH. Ivan Dešić je nakon sedam godina služenja u 3. gardijskoj brigadi odlukom suda 2004. zbog niza kaznenih djela nečasno otpušten iz Hrvatske vojske.

Zaštićen od kaznenog progona

Mladen Kruljac niječe povezanost s tim slučajevima te zaštitu Dešića i njegovog partnera Kljajića od kaznenog progona.
'Oni su jedni od deset tisuća bivših pripadnika 3. gardijske brigade i nemam nikakve veze s njima i s počinjenim nedjelima', rekao je Kruljac i potvrdio da obojicu poznaje samo kao susjede u prigradskom naselju Jelas.

Kada bi Glavni stožer zatražio podatke o sigurnosnoj provjeri generala, iz SIS-a koji je tada bio pod kontrolom Ante Gugića i Markice Rebića ništa nije stizalo, a prijave protiv generala Kruljca redom su odbacivane. Kruljčevi protivnici to su tumačili čvrstim vezama s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova Ivicom Kirinom, koji je Kruljca obavještavao o pokrenutim akcijama, pa se on na vrijeme uspijevao zaštititi.

Ante Prkačin, ratni general HVO-a i slavonskobrodski poduzetnik, zajedno sa Željkom Antunović, bivšom ministricom obrane, glasno se pobunio protiv Kruljčeva imenovanja zapovjednikom KV-a, nazivajući ga nasilnikom poznatim po maltretiranju ljudi, demoliranju kafića i reketarenju poduzetnika.

U revolveraškom obračunu na terasi ispred kafića Millennium u središtu Slavonskoga Broda, 2004. ubijeni su prijatelji i Kruljčevi borci, braća Dragan i Željko Prgomet te Goran Begić. Kruljca se spominjalo i kao tajnog suvlasnika diskoteke Monako, u vlasništvu braće Prgomet, koja je izgorjela neposredno uoči tog sukoba.

Bekrija ili general

Za ratni zločin protiv civila, generala Kruljca optužio je bivši pripadnik 3. gardijske brigade Želimir Dragičević, tvrdeći da je naredio ubojstvo starijeg civila tijekom oslobođenja Okučana 2. svibnja 1995. u mjestu Kosovac. Prema Kruljčevoj naredbi usmrtio ga je snajperist Tomislav Abramović, no Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu odbacilo je prijavu. Abramović je priznao da je izvršio tu zapovijed, ali da u Okučanima 'nije ubio civila, ni starca, ni vojnika, nego naoružanog četnika'.

Zapovjednikom Kopnene vojske OS general-pukovnika Mladena Kruljca imenovao je predsjednik Republike, Stjepan Mesić, 26. ožujka 2007.  s glavnim zadatkom pripreme HV-a za priključenje NATO-u. Na toj je funkciji smijenio general-pukovnika Marijana Marekovića, kojem je četiri godine bio zamjenik.

Kruljac je četiri godine bio zapovjednik 6. zbornog područja. Prošao je brojna hrvatska ratišta gdje je dvaput i ranjen. Odlikovan je sa 11 medalja i najviših odličja. U čin general-pukovnika predsjednik Mesić izvanredno ga je promaknuo 2005. godine.

Komentirajući njegovo strelovito napredovanje u vojnoj hijerarhiji, bivši ministar obrane Jozo Radoš tvrdio je kako je sustav bio takav da se ništa nije moglo učiniti. Bivši načelnik Glavnog stožera general Petar Stipetić priznao je kako je bio upoznat s njegovim 'nepodopštinama', no ipak ga je predložio tadašnjoj ministrici obrane Željki Antunović za zamjenika zapovjednika Kopnene vojske. Ona je poslije generalu Kruljcu rekla da mora odlučiti hoće li biti bekrija ili general te ako počini još jednu glupost, neka se pozdravi s vojničkom karijerom.