Svoju kreaciju nazvali su Syn57, bioinženjerski soj E. coli, ali s jednom velikom razlikom - koristi sedam kodona manje od bilo kojeg prirodnog oblika života. Kodon je, pojednostavljeno rečeno, niz od tri 'slova' u DNK ili RNK koji daje upute za sastavljanje aminokiselina – temeljnih građevnih blokova života, objasnio je Futurism.com.

Već milijardama godina sav život na Zemlji koristio je 64 kodona. Znanstvenici su 1966. godine dešifrirali genetski kod, precizno otkrivši koji kodoni odgovaraju kojim aminokiselinama, a ispostavilo se da ih ima samo 20. No tada su primijetili nešto zanimljivo: evolucija, iako čudesna, nije dovela do savršene učinkovitosti. Neki kodoni bili su očito višak.

Time se otvorilo intrigantno pitanje: može li se 'preraditi' život tako da postane učinkovitiji nego što ga je oblikovala sama priroda?

Sintetički oblik života

Prvi je korak bio dokazati da je takvo što uopće moguće. Godine 2010. tim od 24 istraživača objavio je stvaranje prve sintetičke bakterijske stanice na svijetu. Bio je to zapanjujući pothvat koji je trajao gotovo 15 godina, ali rezultat je i dalje bio tek vjerna rekreacija 'stare', prirodne verzije s ista 64 kodona.

Zatim su 2019. godine genetički istraživači sa Sveučilišta Cambridge otišli korak dalje: uspjeli su ukloniti prirodnu redundantnost i preraditi genom E. coli na 61 kodon. Time su nedvojbeno dokazali da život može funkcionirati i s manje od uobičajenih 64 kodona. Taj podvig proglašen je tada 'najambicioznijim pokušajem stvaranja potpuno sintetičkog oblika života'.

Ali sada su otišli još dalje. Da bi stvorili Syn57, istraživači su morali proći kroz mukotrpan proces izmjene više od 101.000 redaka genetskog koda – najprije u teoriji, a zatim i u praksi.

Alternativni genetski kodovi

Za razliku od stvaranja sintetičke bakterije 2010. godine, napredak u tehnologiji sinteze DNK danas omogućuje znanstvenicima da konstruiraju genome od nule, što znači da redundantne kodone mogu izostaviti od samog početka. 'Možete početi istraživati što će život uopće tolerirati', izjavio je za New York Times Akos Nyerges, sintetički biolog s Harvarda. 'Konačno možemo testirati alternativne genetske kodove.'

Nyerges je bio član jednog od timova uključenih u utrku za izgradnju Syn57, no pobjedu je na kraju odnio tim iz Cambridgea.

'Definitivno smo se u nekim razdobljima pitali hoće li ovo završiti kao slijepa ulica ili ćemo ipak uspjeti dovesti projekt do kraja?' rekao je Wesley Robertson, istraživač iz Vijeća za medicinska istraživanja i jedan od autora studije iz Cambridgea.

A rezultat njihova upornog rada i eksperimentiranja? 'Život i dalje funkcionira', rekao je Robertson.