To su iz HZJZ-a u ponedjeljak odgovorili Hini zamoljeni da komentiraju informacije iz europskog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) prema kojima su rajčice za koje se sumnja da su povezane s više od 130 slučajeva salmoneloze u Italiji distribuirane i u Hrvatsku.

Brzo i eksplozivno nastaju i brzo se šire

Reporterka RTL-a Kristina Čirjak razgovarala je s Mirjanom Balen Topić, infektologinjom u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević o tome što možemo očekivati vezano uz potencijalne infekcije salmonelom od rajčica.

'Kada su gastrointestinalne infekcije u pitanju, uvijek treba biti oprezan. One brzo i eksplozivno nastaju i brzo se šire, imaju kratku inkubaciju. S obzirom da se radi o susjednoj zemlji iz koje uvozimo određenu količinu prehrambenih namirnica, treba biti na oprezu i u Hrvatskoj, no sad se trebaju aktivirati službe epidemiologa i službe koje se bave kontrolom hrane kako bi izvidjele kakva je situacija kod nas', istaknula je infektologinja.

Prema podacima Državnog inspektorata, najviše spornih rajčica je završilo je u restoranima u Istri i Primorsko-goranskoj županiji. Kako javlja RTL, u Istri nema zaraženih, ali u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, u posljednjih je pet tjedana zabilježeno tri puta više zaraženih nego inače. Jesu li ti slučajevi povezani s rajčicom iz Italije bit će poznato sutra tijekom dana, nakon što infektolozi kontaktiraju oboljele.

Na pitanje iznenađuje li ju da je u ovom slučaju riječ o rajčici, infektologinja Balen Topić istaknula je da su do sad već sve vidjeli.

'Rjeđi su slučajevi da bilje bude izvor, ali sjetite se epidemije 2011. sa Ešerihijom koli u Njemačkoj - isto je bila velika panika i puno mrtvih. Problem je sa biljnom hranom što se često jede sirova, nema termičke obrade, pa to pogoduje širenju infekcije', naglasila je.

Među najčešćim bakterijskim crijevnim infekcijama u svijetu

Iz HZJZ-a su također naveli više informacija o salmonelozi i putevima prijenosa.

Akutne crijevne bolesti su među najčešćim zaraznim bolestima, a salmoneloze su među najčešćim bakterijskim crijevnim infekcijama u ljudi u razvijenom svijetu, naglasili su te dodali da je u Hrvatskoj najveća učestalost bakterijskih crijevnih infekcija od svibnja do listopada.

Salmonele su gram-negativne štapićaste bakterije, često se nalaze u sirovim jajima, nedovoljno pečenom mesu peradi, sirovom mesu i nepasteriziranom mlijeku. Infekcije salmonelom uzrokuju bakterije koje se često nalaze kod raznih životinja, posebice peradi, svinja, goveda i gmazova.

Prenose se konzumacijom nedovoljno termički obrađene ili kontaminirane hrane ili vode, dodirom sa zaraženim životinjama i nepravilnom higijenom ruku i križnom kontaminacijom hrane.

Simptomi, kako kažu iz HZJZ-a, ovise o količini bakterija, imunološkom stanju osobe i vrsti salmonele. Salmoneloze se klinički manifestirajunajčešće kao gastroenteritis, rjeđe kao crijevna salmonela groznica i septički sindrom.

Simptomi i znakovi bolesti se pojavljuju od 6 do 72 sata, a najčešće se javljaju 12 do 36 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane, a uključuju: proljev, bolove i grčeve u trbuhu,  povišenu temperaturu, mučninu i povraćanje,  glavobolju i opću slabost, naveli su.

Liječenje salmoneloza je simptomatsko u vidu nadoknade izgubljene tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija.

Kako su poručili, svaki slučaj obolijevanja salmonelom je važno prijaviti nadležnoj epidemiološkoj službi i pratiti kliconoše.

Iz HZJZ-a su također naglasili da je važno pridržavanje osnovnih mjera za sprečavanje crijevnih infekcija: redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom, termička obrada hrane, temeljito pranje voća i povrća,  izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i dogrijavanje hrane te izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode.