Kurdski političari sa sjevera Iraka su prošlog tjedna u Ankari dočekani kao državnici. Turski parlament trenutno raspravlja o prijedlogu zakona na čijoj osnovi bi se vodili pregovori između Turske i kurdskog separatističkog vođe Abdullaha Öcalana. Unutarnjopolitička razmišljanja i vanjskopolitički razvoji su tursku politiku prema Kurdima u proteklih nekoliko godina radikalno promijenili.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je 2005. godine bio prvi premijer Turske koji je govorio o 'kurdskom problemu' i time razbio tabu o tome da Öcalanova Radnička partija Kurdistana (PKK) samo predstavlja teroristički problem.

Erdoganova vlada već godinu i pol razgovara s uhićenim vođom PKK-a, Öcalanom, o mirnom rješenju kurdskog sukoba u kojem je od 1984. godine poginulo više od 40.000 ljudi. Za Erdogana to nije samo prilika da uđe u povijest, nego i prilika da mu prestanak prolijevanja krvi donese glasove birača, kako Turaka, tako i Kurda. Nije slučajno što se sada u parlamentu razgovara o paketu zakona o kurdskom pitanju. Naime, u kolovozu se održavaju predsjednički izbori na kojim vjerojatno, kao kandidat, želi nastupiti i Recep Tayyip Erdogan.

Međutim, Erdogan mora biti oprezan, piše Deutsche Welle. Erdogan ne želi dati priliku turskim nacionalistima za optužbe kako pretjeruje sa ustupcima Kurdima, i da primjerice ukidanjem zabrane korištenja kurdskog jezika u medijima i obrazovanju, prodaje djedovinu. Kurdi s druge strane navode da se mirovni proces odvija presporo.

Kako javlja Al Jazeera Balkans, predsjednik Regionalne kurdske uprave na sjeveru Iraka Masoud Barzani rekao je da će u skladu sa 140. članom iračkog Ustava u Kirkuku i drugim problematičnim regijama raspisati referendum.

'Pozivamo Ujedinjene narode da sudjeluju u ovom', kazao je Barzani tokom razgovora sa predstavnikom UN-a za Irak Nikolajem Miladinovim, kojeg je primio u službenoj rezidenciji, navodi se u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici Regionalne kurdske uprave na sjeveru Iraka.

'Rukovodioci u Bagdadu koji su sa nama stupili u savez bili su protiv provedbe Ustava. Nažalost, zbog pogrešne politike Bagdada i drugih elemenata problemi su se produbili i došli smo do krize u kojoj se danas nalazimo. Oni koji su prouzrokovali ovu krizu trebali bi prihvatiti da se njihova politika urušila i trebali bi utrti put za novi proces. Rješenje za krizu je u promjeni politike Bagdada0, rekao je Barzani, podsjećajući na to da je 2007. godine trebalo raspisati referendum za regije čiji status nije bio riješen Ustavom, prenosi Anadolija.

'Regija Kurdistana nije dužna plaćati zbog pogrešne politike Bagdada. Više nećemo plaćati cijenu. Zbog njihove neuspjele politike teroristi su došli do susjedne granice Kurdistana, ali pešmerga vojska će nastaviti braniti sigurnost naroda i granica Kurdistana', istaknuo je Barzani.

Ponovio je da je Kirkuk kurdska zemlja i da će pešmerge i dalje ostati u njemu.

Miladinov je rekao da je potrebno tražiti rješenje za izlazak iz krize, oslanjajući se na temelje iračkog Ustava.

'Ne žive samo teroristi u regiji sunita. Pored njih, tu ima i drugih političkih grupa koje žele da se njihovim pravima ukaže poštovanje. Problemi naroda koji žive na jugu moraju biti riješeni. Tu nije bilo nikakvog napretka, rasta ili razvoja. Bagdad treba riješiti probleme sa Kurdistanom', rekao je Miladinov i tražio od Barzanija da bude aktivan u izlasku Iraka iz krize.

Podrška Netanyahua

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju je pružio podršku kurdskoj državi, zauzevši stav suprotan američkoj želji da sektaškim sukobima razoren Irak ostane ujedinjen.

Lieberman: Izrael ne radi na neovisnosti iračkih Kurda

Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman neovisnost iračkih Kurda u ponedjeljak je ocijenio gotovim činom, no rekao je kako njegova zemlja ne namjerava pomoći Kurdima u u nastojanju da to i postignu.

Svrha njegove izjave je spriječiti potencijalni sukob sa SAD-om koji želi da Irak ostane ujedinjen, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju rekao da bi kurdske težnje za neovisnošću trebalo poduprijeti.

Njegova izjava nije naišla na reakciju vlasti autonomnog sjevernog područja Iraka. Kurdi su iskoristili nedavne sektaške sukobe u Iraku da bi proširili autonomno sjeverno područje zemlje koje bi uključivalo i Kirkuk, grad smješten na velikim nalazištima nafte, a potencijalnu bi neovisnu državu mogao učiniti gospodarski održivom.

Sjedinjene Države imaju jasno stajalište o neovisnosti kurdske države. Žele da Irak ostane ujedinjen. Američki državni tajnik John Kerry prošli je tjedan posjetio vođe iračkih Kurda. Pritom ih je pozvao da se angažiraju na političkoj integraciji s Bagdadom.

'Budućnost Iraka ovisi o ljudima koji ondje žive, a Izraelci nisu zainteresirani za poticanje ovog ili onog rješenja niti žele nuditi savjete', kazao je Lieberman koji boravi u Berlinu te dodao da 'neovisna kurdska država de facto već postoji'.