Kako piše znanstveni portal Science Alert, o razvoju ove tehnologije uvelike ovisi budućnost računala i pohrana informacija. Prema nekim predviđanjima, fotonika kao zasebna grana znanosti mogla bi imati znatni potencijal pri ubrzanju sadašnjih računala dvadesetak puta, a u skoroj budućnosti više nas ne bi trebalo brinuti ni toplina koju stvaraju naša računala, budući bi ona mogla procesuirati podatke u obliku fotona, a ne elektrona kao što je to slučaj danas.

Znanstvenici sa spomenutog sveučilišta pohranili su svjetlost kao zvučni val nakon što su razvili memorijski sustav koji prenosi svjetlosne i zvučne valove na fotonski čip. Fotonska informacija ulazi u čip kao puls svjetlosti gdje se integrira s pulsom pisanja, stvarajući akustični val koji pohranjuje zaprimljene podatke.

Puls svjetlosti potom pristupa zvučnim podacima i zatim ih još jednom prenosi kao svjetlost. Svjetlost prolazi kroz čip u razdoblju od dvije do tri nanosekunde, a jednom pohranjena kao zvučni val, informacija ostaje na čipu desetak nanosekundi što je sasvim dovoljno za obradu podataka.    

'Informacija u našem čipu u akustičnom obliku se prenosi po brzini pet redova veličine sporije nego u optičkoj domeni, što je poput razlike između groma i munje', kazala je nadzornica projekta Birgit Stiller.

'Kako bi svjetlosna računala postala komercijalna stvarnost, fotonski podaci na čipu moraju biti usporeni kako bi mogli biti obrađeni, preusmjereni, spremljeni i pristupačni', pojasnio je član znanstvenog tima Moritz Merklein.

'Ovo je važan korak naprijed u polju obrade optičkih informacija jer ovaj koncept ispunjava sve potrebe za trenutne i buduće generacije sustava optičke komunikacije', zaključio je član tima Benjamin Eggleton.