Uza sve to, Sabor od Vlade očekuje izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima će se propisati kazne za fizičke osobe koje se ne pridržavaju mjera zaštite od zaraze koronavirusom, osobito nošenja maski.

Zakoni s područja bankarstva

Radni tjedan Sabor će otvoriti raspravom o četiri zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojima se ono dalje usklađuje s EU-ovim uredbama.

Izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji tih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka (HNB) preuzima ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Do sada je ulogu sanacijskog tijela u oba slučaja, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

To je posljedično dovelo i do potrebe izmjena samog zakona o sustavu osiguranju depozita, kao i zakona o DAB-u. S obzirom da sanacija više neće biti u njihovu djelokrugu, promijeniti će se i sam naziv agencije, pa će DAB od sada biti Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Zakonom o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija želi se skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta sa ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta.

Rasterećenje građana i poduzetnika

Saborska srijeda rezervirana je za zakone iz petog kruga porezne reforme, dakle izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, uz koje sada ide i prijedlog izmjena zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Cilj toga zakonskog paketa je dodatno rasteretiti građane i poduzetnike, ukupno je težak gotovo dvije milijarde kuna, na snagu stupa 1. siječnja 2021.

Kako bi se izbjeglo smanjenje prihoda lokalnih jedinica, Vlada izmjenama Zakona o financiranju lokalnih jedinica predviđa povećanje udjela općina, gradova i županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje,  za što bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.

"I dalje ostaje Fond izravnanja, koji je do sada bio u iznosu od 17 posto i kojeg su punile sve jedinice lokalne i područne samouprave. Išao je samo onima koji su prema određenim kriterijima bile kvalificirane za tu pomoć, za one gospodarski slabije razvijene, ali ga više ne pune sve općine, gradovi i županije, nego ga puni državni proračun," pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, dodavši da se kompletna težina zakona prebacuje na središnji proračun.

"Kada ga povežemo s prethodnim zakonima dolazimo do ekvivalencije, odnosno činjenice da ukupna težina zakona od oko dvije milijarde kuna odgovara gubitku prihoda od poreza na dohodak," rekao je Marić.

Osnivanje istražnog povjerenstva

Sabor će u četvrtak raspraviti prijedlog oporbe o osnivanju istražnog povjerenstva, koje je inicirano nakon curenja informacija u “aferi Janaf”, a trebalo bi utvrditi eventualna ometanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije.

Iza tog prijedloga stoje svi oporbeni klubovi, koji žele da se povjerenstvo pozabavi utjecajem političkih tijela na opstruiranje istraga, slabostima zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propustima u sigurnosnom i pravosudnom sustavu koji rezultiraju odavanjem klasificiranih podataka.

Žele i da povjerenstvo ispita postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz ustava neovlaštenim osobama itd .

Saborski HDZ, koji je od početka rezerviran prema tom prijedlogu, neće ga prihvatiti.

"Ništa se u međuvremenu nije promijenilo, nećemo to prihvatiti“, rekao je Hini predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić, tumačeći kako oporba postavlja  pitanja kao da bi trebalo mijenjati cijeli sustav.

Istoga dana, Saboru će izvješće o radu DORH-a u prošloj godini podnijeti glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, koja je na tu dužnost imenovana u svibnju ove godine, a izvješće o stanju sudbene vlasti u 2019. predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.

Radni tjedan Sabor će zaključiti u petak glasovanjem o raspravljenim zakonima.