INTERVJU: ECKART STRATENSCHULTE

'Za 20 godina će govoriti da su im Nijemci oteli sve izbjeglice'

Eckart D. Stratenschulte

Eckart D. Stratenschulte

Izvor: Društvene mreže / Autor: Blog der Stipendiaten

Dr. Eckart D. Stratenschulte voditelj je Europske akademije Berlin te profesor politologije na Freie Universität, gdje drži kolegije koje se tiču europskih intergracija. U razgovoru za tportal.hr Stratenschulte, odličan poznavatelj njemačke i europske političke scene, komentira poziciju Njemačke u Europi te izbjegličku krizu koja je podijelila Europsku uniju

Europska akademija u Berlinu jedan je od najvažnijih njemačkih think-tankova i obrazovnih institucija kada je riječ o europskim pitanjima. Ako njemačke novinare zanima čuti ozbiljnu analizu najrazličitijih tema koje se tiču EU-a, od nezaposlenosti mladih do dunavskog sliva u kontekstu politike Unije, Europska akademija Berlin jedna je od prvih adresa na koje se obraćaju, a među onima koji najviše istupaju u medijima svakako je dr. Eckart D. Stratenschulte, voditelj ove institucije i ugledni njemački stručnjak za Europu.

Stratenschulte je rođen 1952. u Heidelbergu, a sociologiju je diplomirao i doktorirao u Marburgu. Predavao je na Europskim studijima u Berlinu, a dio karijere, od 1989. proveo je u praktičnoj politici, u berlinskom senatu tijekom godina ujedinjenja kao šef ureda za medije. Od 1993. vodi Europsku akademiju u Berlinu te je kroz svoju dugu sveučilišno-političku karijeru autor i više knjiga, od kojih bi za hrvatske čitatelje vjerojatno bila najzanimljivija 'Europas Politik nach Osten' ('Europska politika prema istoku'), objavljena 2007. u Merus Verlagu.

S obzirom na to da je čest gost njemačkih medija, Stratenschulte odmah naglašava kako s njime ništa nije off the record jer se povukao iz aktivne politike, a iz njegovih se odgovora može primijetiti da se ne ustručava iznijeti što konkretno misli o aktualnim temama. To je trenutačno nesumnjivo izbjeglička kriza koja je izazvala velike podjele u Uniji, no Stratenschulte ističe da treba malo pogledati u povijest kako bi se razumjelo što se događa danas.

'Europska integracija nije bila ljubavna priča nego pokušaj da se Njemačku integrira u zajednicu država i bude konstruktivan politički igrač na kontinentu. Ne treba zaboraviti da smo pokrenuli Drugi svjetski rat motivirani rasizmom i imperijalizmom i dobro je da smo ga izgubili. Njemačka je zapravo izgubila svoje jedinstvo tim ratom i iz njega je nastala DDR. U tom kontekstu treba gledati europske integracije kojima su Francuzi dobili utjecaj na Njemačku, ali pod cijenu stvaranja supranacionalne unije. Kriza eura je pak, ironijom povijesti, od Njemačka ponovno stvorila dominantnu silu Europske unije, što se manifestira i u izbjegličkoj krizi', objašnjava Stratenschulte širi povijesni kontekst.

'Što se izbjeglica tiče, moram odmah reći da kao Nijemac doista uživam biti kritiziran u Europi zbog toga što smo pokazali previše humanosti', tek donekle ironično kaže Stratenschulte pa nastavlja: 'Kada nas mađarski premijer Viktor Orban kritizira zbog 'moralnog imperijalizma', sretan sam jer nam se previše moralnosti prethodno baš i nije zamjeralo. Situacije jest teška i treba podsjetiti da Grčka već godinama nije u stanju sama nositi se s valom izbjeglica. Njemačka već godinama nije poslala nijednog izbjeglicu nazad u Grčku zbog toga. Grci su se onda nedavno dosjetili poslati te izbjeglice u Makedoniju, pa su onda otišli u Srbiju, no u Mađarskoj sada imamo jednu, kako to najbolje reći, tešku vladu. U toj situaciji je Merkel rekla da moramo prihvatiti izbjeglice, jer se morao riješiti problem koji se događao na mađarskoj granici i u Mađarskoj. Kancelarka je tada rekla 'zaboravimo pravila' i odlučila srediti taj problem.'


Hoće li velikodušna politika prema izbjeglicama doći glave Angeli Merkel koja se nakon deset godina na poziciji njemačke kancelarke po prvi puta našla u situaciji u kojoj gubi podršku javnosti, ali i sestrinske stranke SCU-a? 'Nema sumnje da je izbjeglička kriza sve dovela na rub snaga. Ali ako se možemo nositi s ovom krizom, a kancelarka kaže da možemo, ove godine će u Njemačku ući milijun izbjeglica. To je ogroman blagoslov za Njemačku, ogroman! Njemačka ima velike demografske probleme, i pitanje je kako bi u budućnosti funkcionirao naš socijalni sustav ako budemo imali samo starije stanovništvo. Izbjeglice će itekako pomoći da se osiguraju njemačke mirovine. Nema sumnje i da među izbjeglicama ima idiota, ima i jedan posto islamista i slično, ali i u našem društvu već imamo idiota; 99 posto izbjeglica želi pristojan život, posao i na miru odgajati svoju djecu. Ako se budemo znali ispravno postaviti prema izbjegličkoj krizi, što znači i integrirati u društvo ljude koji dolaze, za 20 godina će nam svi govoriti kako smo im oteli izbjeglice, pa imamo mladu radnu snagu', kaže Stratenschulte, no priznaje da je trenutačno stanje takvo da nema pravila.

Problem je i to što nema načina kako odmah zaustaviti izbjeglički val, kaže Stratenschulte, te se treba na tome raditi na europskoj razini.

U Bruxellesu je tako prošli tjedan bio turski predsjednik Recep Tayip Erdogan, u čijoj se državi nalazi oko dva milijuna izbjeglica iz Sirije, od kojih mnogi planiraju krenuti prema Europi. Prema planu njemačke kancelarke Angele Merkel, potrebno je značajno poboljšati uvjete života u izbjegličkim logorima u Turskoj kako bi se zaustavio priljev izbjeglica, a sve to ovisi o Erdoganu, čija je vlast u krizi, koji se bori na više frontova i koji, last but not least, nema baš dobra iskustva s EU-om što sve upućuje na to da će Erdogan svoju kooperaciju, ako se uopće na istu odluči, skupo naplatiti.

Stratenschulte podsjeća da Europska unija nije Tursku tretirala na fer način: 'Rekli smo im da učine to i to, pa ako to učine, onda mogu ući u EU. Oni se jesu pokrenuli, ali ih EU nije imala namjeru primiti nego smo odugovlačili. Čini se da je godinama cilj Unije bio toliko rastegnuti pregovore da i posljednji Turčin zaboravio zašto je htio biti građanin Europske unije. Neovisno o Erdoganu, koji je teška osoba, EU je sve to odigrala loše. Jednom su mi rekli da je Turska za EU 'previše siromašna, previše velika i previše različita' i da joj zbog toga nije mjesto u EU-u. Merkel ih također ne želi u EU, a u jednom razgovoru prije par godina mi je otvoreno priznala da se plaši 100 turskih zastupnika u Europskom parlamentu. Službeno to što je Turska muslimanska zemlja ne igra ulogu u cijeloj priči, ali ipak je mnogima vrlo važno. Sada je EU u situaciji da ne želi službeno prekinuti pregovore, a to neće učiniti ni Turska. Nitko ne želi odustati prvi.'

S obzirom na to da se Europskoj uniji već nekoliko godina sustavno pišu posmrtni govori, za kraj razgovora se Stratenschulte osvrnuo na budućnost EU-a i iznio neka zanimljiva predviđanja: 'EU će uspjeti nadići aktualnu krizu, no predviđam da ćemo možda izgubiti neke članice, poput Velike Britanije u kojoj će se raspisati referendum o članstvu. Naučit ćemo da ulazak u EU nije nepovratan i jednosmjerna ulica. Predviđan da ćemo imati EU iz dva sloja, da će se stvoriti jezgra Unije, moguće prostor eurozone te države koje su članice i sateliti jezgre. No EU će postati jača i funkcionalnija, jer sve ove aktualne krize, uključujući i izbjegličku, ukazuju još jednom na to da nacionalne države same po sebi ne mogu riješiti svjetske probleme. Primjerice, ubuduće bih želio da s Vladimirom Putinom pregovaraju Donald Tusk i Federica Mogherini, a ne Merkel i Francois Hollande', kaže Eckart Stratenschulte.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!